Vinogorja

Koronakriza je u mnogočemu utjecala na naše živote no za svaku situaciju se nađe neko prijelazno rješenje pa su se tako u Udruzi Vino-kap iz Kaptola odlučili na dodjelu priznanja licem u lice sa svakim od vinara koji je nagradu zaslužio.

Ocjenjivanje vina ove udruge se tradicionalno održava svake godine pa je tako prošla 13. očito bila nesretna jer se zbog pandemije nije mogla održati u načinu na koji su članovi udruge, ali i svi uključeni u proizvodnju kvalitetnih vina te i sami ocjenjivači, navikli kroz ove dosadašnje godine.

Naša Vinarija Soldo pokazuje ispravan put u proizvodnji vina i svake godine podiže kvalitetu koju očito prepoznaju oni koji su najpozvaniji odlučiti o kakvoći proizvoda. Iako se zbog koronavirusa ocjenjivanje nije održalo u prvotno zamišljenom terminu prijavljenih 80 uzoraka našlo se na stolovima ocjenjivačkog suda u srpnju, a unatoč prepolovljenoj brojci prijavljenih uzoraka broj je i dalje respektabilan s obzirom na aktualnu situaciju oko nas. I sama dodjela priznanja je bila u neizvjesnosti oko termina koji je bio zamišljen na kaptolačkoj Pudarijadi, ali niti ona se nije održala prema zacrtanom planu.

Stoga su iz udruge odlučili put pod noge i obići pojedinačno svakog vinara koji je zaslužio svoju nagradu, a sve u skladu s postojećim epidemiološkim mjerama.

Među nagrađenima se našla i naša Vinarija Soldo iz Vetova koja je bila stopostotna što se tiče zlatnih odličja jer je za pet predanih uzoraka na adresu naših vinara stiglo i pet zlatnih medalja, a sve to za Traminac mirisni, Sauvignon 2019., Manzoni 2019., Graševinu 2018. i Graševinu 2019.

Nagradu je sve boljem dvojcu vinara, ocu i sinu, Gojku i Mirku Soldi uručio predsjednik Udruge Vino-kap Ferdinand Novak.

Protekla tri mjeseca, Tastingbook platforma sakupljala je glasove kako bi odabrala vino koje će vladati čitavim svijetom, u deset kategorija. Više od 190.000 profesionalnih ljubitelja vina iz 115 zemalja širom svijeta dalo je svoje glasove, kojih je ukupno bilo tri milijua, za 204.675 različitih vina.

Nakon glasovanja, 100 najbolje ocijenjenih vina iz svake kategorije prošlo je slijepu degustaciju koju su izveli Majstori vina, profesionaci Tastingbook platforme i drugi poznavatelji.

Pobjednik je Chateau Mouton Rothschild 2018!

Rothschild vino dobilo je najviši rezultat u finalu, i ponijelo je titulu najboljeg vina na svijetu i najboljeg crvenog vina! Sastojeći se od 86% cabernet sauvignon, 12% merlota, 2% cabernet franka i daška petit verdoa.

Vino iza sebe ostavlja ukus začinjenog plavog i crnog voća, dok istovremeno izgleda fantastično - njegovu etiketu dizajnirao je kineski umetnik i pisac, Ksu Bing.

Otkrivamo čitavu listu:

Najbolje vino/crveno vino svijeta: Château Mouton Rothschild 2018 (Bordo, Francuska)

Najbolje bijelo vino svijeta: Penfolds Yattarna Bin 144 Chardonnay 2018 (Australija)

Najbolji šampanjac svijeta: Rare Champagne 2008 (Šampanja, Francuska)

Najbolje pjenušavo vino svijeta: Fontanafredda Contessa Rosa Alta Langa Rosé 2014 (Pjedmont, Italija)

Najbolji roze svijeta: Ixsir Grande Réserve Rosé 2018 (Mount Bekaa, Liban)

Najbolje slatko vino svijeta: Robert Weil Kiedrich Gräfenberg Riesling Trockenbeerenauslese 2018 (Ringau, Nemačka)

Najbolji porto svijeta: Niepoort Vintage Port 2017 (Douro, Portugalija)

Najbolji cabernet sauvignon svijeta: Bond St Eden 2015 (Napa dolina, SAD)

Najbolji merlot svijeta: Masseto 2015 (Toskana, Italija)

Najbolji pinot noar svijeta: Armand Rousseau Chambertin 2014 (Burgundija, Francuska)

'Podrumi Vukoje 1982' osvojili su pet zlatnih medalja za svoja vina na prvom ovogodišnjem velikom vinskom natjecanju America Wine Awards 2021, održanom u Sjedinjenim Američkim Državama, čime su dobili i direktnu preporuku za najprestižnije hotele i restorane u Sjedinjenim Američkim Državama koji imaju Michelin zvjezdice.

Zlatne medalje dodjeljene su za:

• Tribunia Chardonnay & Malvasia dubrovačka, berba 2019;
• Zlatna Selekcija white, berba 2016;
• Carsko vino - Grand Cru, berba 2016;
• Primavera red cuvee, berba 2019.
• Vranac Rezerva, berba 2015.

America Wine Awards je prestižno natjecanje koje organizira "Američki vinski list" (America Wines Paper), specijalizovani magazin za profesionalne vinske kupce, uvoznike i distributere, a članovi žirija su vinski eksperti, somelijeri i predstavnici kompanija specijaliziranih za vina.

Ovo je jedan od najvećih uspjeha vina s Balkana na jednom vinskom natjecanju održanom na sjevernoameričkom kontinetu, a časopis "Američki vinski list" ima misiju vina koja se uvoze na tržište Sjedinjenih Američkih Država približiti kanalima prodaje odnosno vrhunskim hotelima, restoranima i kafeima (HoReCa sektoru), drink store-ovima i vinotekama.

'Podrumi Vukoje 1982' su prisutni već gotovo desetljeće na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, a njihova vina se mogu naći u četiri američke savezne države (Illinois, Washington DC, New York i Pennsylvania).

Rezultati ovog ocjenjivanja su objavljeni u 'Američkom vinskom listu' (America Wines Paper) i proslijeđeni su na adrese više od 1.500 raznih medija, te tisućama distributera vina širom sjevernoameričkog kontinenta što će, nesumnjivo, dovesti do popularizacije vina iz cijele regije.

Ovo je još jedna u nizu potvrda kako 'Podrumi Vukoje 1982' nije samo proizvođač vrhunskih vina nego i jedan od najvećih veleposlanika Bosne i Hercegovine u svijetu koji je i u vremenu pandemije uspio ne samo da promovira kvalitetu vina iz regije već i da izvozi više puta na tržište Sjedinjenih Američkih Država i Azije.

Pad prihoda u 2020. godini veći je od 50 posto u odnosu na 2019.
Mi nemamo problema sa stvaranjem velikih zaliha, iako je prodaja znatno manja nego prethodnih godina, na zalihama ostaju vina koja mogu dugotrajno odležavati u boci. Stoga, zalihe tih vina odležavanjem će dobiti na kvaliteti, kazao je Nikola Grabovac, voditelj Vinarije, ističući da su naoružani strpljenjem preživjeli 2020. godinu te se nadaju da će 2021. biti bolja.

Još uvijek se nadamo da će do ljeta epidemija splasnuti, da će doći do otvaranja gospodarstva i do pojačane gospodarske aktivnosti. Inače, prodaja vina sezonski oscilira. Najveća prodaja vina događa se u ljetnim mjesecima, paralelno s vrhuncem turističke sezone. Većina se vina i proda kroz turizam, ne samo naše vinarije, već ukupne hrvatske proizvodnje, kazao je Nikola, jedan od sinova vlasnika vinarije Grabovac - Provin d.o.o. Ante Grabovca, koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Imotskog polja, u Prološcu.

Naime, obitelj Grabovac ima vinogradarsku i vinarsku tradiciju dugu više od 200 godina. Tako je još davne 1812. Stipan Grabovac dobio dozvolu od Napoleonovih vlasti za proizvodnju i prodaju vina. Dokument se čuva u državnom arhivu u Zadru. Vinarija Grabovac, koja je pokrenuta 1994., nositelj je imidža imotskog vinogorja već dva i pol desetljeća.

Vlasnik Ante Grabovac danas s dvojicom sinova Milanom i Nikolom i nećakom Mislavom razvija vinsku priču u srcu Dalmatinske zagore na temeljima koje je davne 1812. postavio njihov predak Stipan Grabovac. Njihova priča nije samo priča o novom vinogradu, nego priča o životu u ruralnom kraju, o ostanku i opstanku. Ante Grabovac javnosti je poznat kao bivši ratni direktor Imostroja, vojne tvornice u Imotskom koja je proizvodila minobacače, ali i kao saborski zastupnik HSLS-a od 2000. do 2004., kad je u 4. sazivu Hrvatskog sabora obnašao i dužnosti člana Odbora za vanjsku politiku, Odbora za poljoprivredu i šumarstvo te Odbora za predstavke i pritužbe.

Ante nam je odmah dao do znanja da ne želi razgovarati o politici, nego samo o svojoj vinariji i vinu o kojima možemo i knjigu napisati.

Malo tko vjerovao u uspjeh

Prekretnicu u radu vinarije 64-godišnji Ante Grabovac učinio je kada se odlučio posvetiti prije svega lokalnoj sorti kujundžuši. Iako je tada bila nepopularna, upravo je kujundžušu odabrao za svoje glavno vino jer ju je htio sačuvati kao tradicijski vodeću sortu.

U trenutku kad je donio odluku, malo tko je vjerovao u njegov uspjeh jer se tada tržište nije moglo zasititi plavca malog i nadolazeće malvazije, a usto su jako bile popularne i internacionalne sorte porijeklom iz Bordeauxa i Burgundije, koje je, doduše, Grabovac također zasadio, ali im nije dao prioritet.
Kujundžuša je brzo prepoznata kao sorta koja daje lagana vina nižih alkohola, nježne teksture, blagih aroma voćnog tipa, dakle savršeno funkcionira kao lagano ljetno osvježenje, upravo ono što bi svaki dalmatinski restoran i bolji bar trebao dobro ohlađeno ponuditi gostu izmorenom ljetnom vrućinom, pojašnjava Ante Grabovac, ističući da se nije odrekao ni crnih lokalnih sorti pa su mu u vinogradima opstali trnjak i vranac, također tradicijske sorte tog kraja.

Iako se Ante još uvijek vodi kao glava vinarije, posao je prepustio svojim sinovima, Nikoli i Milanu. Nikola, koji se nakon završenog preddiplomskog studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu školovao na jednom od najprestižnijih europskih studija vinogradarstva i vinarstva Vinifera Euromaster u Francuskoj i u Njemačkoj, nakon čega upisuje doktorski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, vratio se u svoj rodni Proložac pokraj Imotskog kako bi nastavio obiteljsku tradiciju.

Tamo su ga već čekali brat Milan, diplomirani ekonomist, i bratić Mislav, diplomirani inženjer agronomije. Danas Nikola živi u Prološcu sa suprugom Anamarijom i dvoje djece. Od pet stalno zaposlenih u Vinariji, troje je visokoobrazovano, a od toga su dva inženjera agronomije. Uz trenutačnih pet stalno zaposlenih i nekoliko stalnih sezonskih radnika, Nikola i Milan nadaju se da će ih u dogledno vrijeme, vrijeme berbe, još više moći zaposliti.

Vino prodajemo gostima u vlastitoj kušaonici koja se nalazi u sklopu Vinarije, restoranima diljem Hrvatske i kupcima iz inozemstva kojima narudžbe na kućni prag isporučujemo u roku od tjedan dana. Naime, tijekom ljetne sezone posjećuje nas dosta gostiju koji odsjedaju na obali ili u imotskim kućama za odmor, više od 70 posto njih su Skandinavci: odlični gosti koji znaju prepoznati kvalitetu i spremni su je platiti. Često nam se dogodi da gosti koji su kušali vino tijekom ljeta u našoj Vinariji naruče dostavu za Božić ili za neku drugu prigodu jer imaju povjerenja u naš proizvod i kontinuitet kvalitete, govori Nikola, napominjući kako od početnih šest etiketa krajem 90-ih danas Grabovci imaju 19 etiketa.

Skandinavci vole Modro jezero

Tu su sortna vina kao što su autohtoni trnjak, vranac, ili međunarodne sorte kao syrah, od bijelih su tu kujundžuša, pošip, sauvignon, chardonnay... Bijele kupaže poput drage, koja je mješavina pet bijelih sorti s položaja Vučja draga, ozbiljno bijelo vino čiju smo proizvodnju počeli 2016., vino punog tijela koje odležava u hrastovim bačvama do 12 mjeseci. Među Skandinavcima najpopularnije je Modro jezero riserva, koje je kupaža trnjka, vranca, merlota i cabernet sauvignona, koja odležava dvije godine u barrique bačvama i godinu u boci prije nego što izađe na tržište. Ova kupaža bordoškog stila može odležavati u boci barem 10 godina, govori Nikola i ističe da su oni i prvi proizvođači pjenušca u Dalmaciji, koji proizvode klasičnom champagne metodom, sekundarnog vrenja u boci, a sam proces proizvodnje pjenušca klasičnom metodom traje minimalno dvije godine.

Unatoč posljedicama uzrokovanim epidemijom koronavirusa, Vinarija ulaže 3,5 milijuna kuna u podizanje 12,5 hektara novih vinograda. Do sada smo obrađivali 13 ha vlastitih vinograda, a trenutačno je u finalnoj fazi projekt Restrukturiranje i konverzija vinograda na položaju Čanjevice, čime će se površine pod vinogradima koje se obrađuju povećati za 12,5 ha, točnije u 2021. obrađivat ćemo dvostruko više vinograda. Prošla godina bila je izazovna za sve gospodarstvenike, a za nas koji smo direktno naslonjeni na turizam i dolaske stranih gostiju bila je posebno izazovna. Drugo po redu zatvaranje ugostiteljskih objekata u 2020. godini onemogućilo je realizaciju poslovnih planova za tradicionalno dobar prosinac. S velikim očekivanjima gledamo prema proljeću i ljetu, govori Nikola i dodaje kako je u ovom poslu ključno strateško, dugoročno planiranje.

Na položaju Čanjevice bio je vinograd koji se godinama nije obrađivao. Površinu smo 2017. putem javnog natječaja dobili u zakup od Republike Hrvatske na 50 godina. U 2018. godini prijavili smo se na natječaj iz Programa pomoći sektoru vina, tzv. Vinske omotnice. Ukupna vrijednost projekta Restrukturiranje i konverzija vinograda na položaju Čanjevice je 3,5 milijuna kuna, od čega će dva milijuna kuna biti sufinancirano europskim sredstvima iz Vinske omotnice. Prvu butelju s ovog položaja očekujemo 2025. godine. Najzastupljenija sorta bit će autohtona imotska kujundžuša. Obradili smo vjerojatno najveću površinu na Imotskom polju. Ponosni smo što je ovo najveća privatna investicija u poljoprivredi u Imotskoj krajini i jedna od većih u vinogradarstvo Dalmacije. Ona ima višestruku ulogu, kako u razvoju naše Vinarije tako i u razvoju vinarstva u Dalmaciji i u samom razvoju Imotske krajine. Kao i inače u procesu proizvodnje, tako i u ovom projektu, koristili smo koliko god je moguće domaću radnu snagu i lokalne -proizvode. Tako je npr. svih 63.000 sadnica iz Hrvatske, točnije iz Metkovića, kazao je Nikola, koji ponosno ističe da Ante Grabovac, njegov otac i vlasnik vinarije, uvijek govori:
Naš ključ uspjeha je obitelj - djeca i unuci rastu nam s vinogradima i razvijaju se s vinom, a učimo ih ljubavi prema lozi od najmanjih nogu.

Koristimo priliku prenijeti članak sa stranice enolog.rs, o proizvodnji bijelog vina i glavnim koracima koje je potrebno izvesti, kako bi se napravilo odlično bijelo vino.

Proizvodnja bijelog vina i prerada

Berba grožđa

Grožđe je osnova proizvodnje vina, tako da je trenutak berbe i sama berba jedan od najbitnijih koraka u proizvodnji. Kada biramo grožđe od koga želimo napraviti vino, treba početi od vizualnog pregleda gdje ćete uočiti je li grožđe zdravo i je li generalno u redu.

Bijelo grožđe za proizvodnju vina mora biti zelene do žute boje. Sve druge boje ukazuju na neki zdravstveni problem.

Kada smo utvdrili da je grožđe zdravo, treba izmjeriti količinu šećera i utvrditi kada je pravi trenutak berbe.

Idealna količina šećera u grožđu za bijelo vino iznosi od 20 do 23%.

Muljanje i odvajanje šepurevine

Muljanje je prva operacija za proizvodnju bijelog vina s kojom počinje prerada grožđa. U procesu muljanja, grožđe se gnječi kako bi se oslobodio grožđani sok i odvojio zeljasti dio grožđa.

Kako izgleda proces muljanja grožđa, možete videti u sljedećem video isječku:

Ovo je najosjetljiviji dio procesa proizvodnje jer prilikom pucanja bobice dolazi do trenutačne oksidacije grožđa i kljuka koji izvodi enzim fenol oksidaza. Tom oksidacijom, gube se arome i mijenja boja soka iz zelene u smećkastu. Kako bi spriječili ili makar smanjili utjecaj tog enzima, potrebno je grožđe držati na nižoj temperaturi i dodavati sumpor dioksid (vinobran) prilikom muljanja. Jako dobro sredstvo za ovu fazu je i suhi led.

Cjeđenje kljuka

Kada se završi s fazom muljanja grožđa, potrebno je odvojiti tekućinu od čvrste faze. Kada ćete to uraditi, ovisi o vašoj procjeni i stila vina kojeg želite dobiti. Taj proces odležavanja vina na komini se naziva maceracija.

Što je maceracija?

Naš vam je savjet kada radite bijelo vino i ukoliko nemate najbolje uvjete za proizvodnju, cjeđenje kljuka uradite što prije, kako biste smanjili mogućnost oksidacije i neželjene fermentacije.

Cjeđenje kljuka se vrši u prešama za grožđe, gde se pod tlakom odvaja tečnost od pokožice i sjemenke. Ovaj proces, koji mnogi nazivaju prešanje, takođe je vrlo osjetljiv, pa ga je potrebno uraditi što prije i što brže.

Prilikom prešanja treba voditi računa o tome pod kojim tlakom se vrši prešanje i koje frakcije se uzimaju za daljnju proizvodnju. Najkvalitetniji sok je onaj koji sam istječe, bez velikog tlaka i to je "samotok". Što se više tlači komina, izlazi sok slabije kakvoće. Ukoliko želite odvojiti najbolji dio soka za svoje vino, onda se zadržite na randmanu od 50-60 %.

Što to znači?

Znači da, ukoliko imate 100 kg grožđa, ne bi trebali icijediti više od 50 do 60 litara šira. Sve preko toga je slabije kakvoće i to možete odvojiti u posebnu posudu gdje ćete ga posebno fermentirati i kasnije od njega peći rakiju.

Odvojenu širu, grožđani sok, prihvatiti u posudu u kojoj će se vršiti fermentacija.

Zasijavanje kvasca i fermentacija

Vino se može napraviti i bez dodavanja odabranih kvasaca, jer će, ukoliko su uvjeti dobri, divlji sojevi kvasca koji su prisutni na grožđu, uraditi fermentaciju. Međutim, fermentacija divljim sojevima kvasaca je vrlo osjetljiva i jako je teško izvesti u pravom smjeru i do kraja, naročito ukoliko nemate idealne uvjete. Zato je najbolje ipak odabrati kvasac koji će sigurno uraditi posao za koji je dodat.

Na tržištu postoji puno proizvođača i sojeva kvasca, tako da je na vama odabrati koji ćete kvasac koristiti. Znanost je toliko napredovala da odabirom soja kvasca vi izravno utječete na stil vina kojeg želite dobiti.

Kvasci za bijelo vino

Jako bitna stvar kod fermentacije, jeste ishrana kvasca. Kada kupujete kvasac kupite i hranu za kvasce jer će ona dati vašem kvascu sve ono što mu je potrebno za pravilan rast i razvoj.

Idealna temperatura fermentacije za proizvodnju bijelog vina je od 12 do 16 stupnjeva!

Svakog dana provjeravajte tijek fermentacije, tako što ćete mjeriti temperaturu i količinu šećera u širi. Ukoliko u nekom trenutku dođe do zastoja fermentacije, obavezno se savjetujte s enologom ili nekim iskusnijim proizvođačem.

Vodite računa da vam posude tijekom fermentacije ne budu pune, jer će vino pjeniti van posude! Najbolje je da posude budu negde oko 80% popunjene, kako bi ostalo mjesta ra razvoj pjene.

Sumporenje vina

Kada je fermentacija potpuno završena, odnosno, kada se na površini vina ne vide mjehurići i okusom ne osjećamo ni malo slasti, potrebno je izvršiti sumporenje i pretakanje vina.

Sumporenje se vrši s 10g/100 l vinobrana.

Odmah po sumporenju, potrebno je odvojiti vino od taloga i dopuniti posudu u kojoj se vino nalazi.

Tjedan dana poslije odvajanja od taloga, pretočite ga još jednom, pa za mjesec dana još jednom. Prilikom svakog pretakanja, odvojite vino od taloga i provjerite je li potebno dodati još malo vinobrana.

Proizvodnja bijelog vina i odležavanje

Odležavanje bijelog vina

Pošto smo ga i drugi put pretočili i odvojili od taloga, dolazi razdoblje odležavanja vina. Ono može trajati od nekoliko mjeseci do više od godinu dana. Sve ovisi o vašim željama i afinitetima. Neko uopćeno pravilo je da bijela vina tebaju što prije ići u bocu i u konzumaciju jer je kod njih najbitnija svježina i lakoća. Zato možete vaše vino, već početkom sljedeće godine spremititi za bistrenje.

Bistrenje bijelog vina

Proizvodnja bijelog vina ne može se zamisliti bez bistrenja, jer svi želimo biti sigurni da je naše vino stabilno i da neće kasnije doći do zamućenja.

Vino je suspenzija čestita različitih veličina i oblika i, samo po sebi, poslije par mjeseci odležavanje je poprilično mutno. Ta mutnoća se sastoji od polisaharida, manoproteina i ostalih čestica koje su ostale tu od grožđa, a i od kvasca koji je završio fermentaciju i čije stanice su se vremenom razložile.

Najčešće sredstvo za bistrenje bijelih vina je bentonit.

Važno je napomenuti kako je moguće da vino bude bistro i stabilno i bez dodavanja bilo kakvih bistrila, ali je za to potrebno puno vremena i idealni uvjeti, pa je zato bistrenje najbolje rješenje za bijelo vino.

Proizvodnja bijelog vina i filtriranje. Je li potrebno filtrirati vino?

Ukoliko bijelo vino pripremate za bocu, potrebno je vino, prije punjenja, isfiltrirati, kako biste uklonili i najsitnije čestice koje mogu dovesti do zamućenja.

Postoje različite vrste filtriranja koje se koriste kod proizvodnje bijelog vina.

Najjednostavniji, a uz to i najpopularniji način filtriranja vina, je uz pomoć ramskog filtera, gdje se filtriranje vina vrši preko filter ploča različite poroznosti. Ovisno o mutnoći vina koje želimo filtrirati, biraju se filter ploče.

Punjenje

Posljednja faza u proizvodnji bijelog vina je punjenje u boce.

Kako bi stigli do faze punjenja, potrebno je proći sve ove faze navedene u tekstu. Idealno razdoblje od prerade do stavljanja vina u bocu je nekoliko mjeseci, a dužina tog razdoblja ovisi od stila vina kojeg želite. Ako želite proizvesti svježije i lepršavije vino, to razdoblje će biti kraće, dok će za ozbiljnija vina biti duže.

Obitelj Cossetto jedna je od onih istarskih vinarija koje nisu pretjerano poznate, ali njihova vina nimalo ne zaostaju kvalitetom. Obitelj Cossetto se oduvijek bavila poljoprivrednom proizvodnjom, s posebnim naglaskom na vinovu lozu i masline. Trenutno posao vodi već sedma generacija obitelji koja svoje vinograde i maslinike ima u Kaštelir Labincima, na čelu s Alfredom Cossettom.

Trenutno su ponosni vlasnici 11 etiketa, među kojima su i najpoznatije istarske sorte malvazija i teran. Dvije etikete su u Premium liniji, chardonnay koji se vinificira pomoću takozvane "sur lie" metode, te malvazija Rustica.

Sljedeća, osma generacija obitelji Cossetto, namjerava nastaviti posao. Baš je nedavno kćerka Alfreda Cossetta, Denis, predstavila svoje vino Gentile koje je oduševilo mnoge ljubitelje vina.
Vino je iz berbe 2019. godine. Radi se o malvaziji koja je i vizualno drugačija. Ima navojni čep i prozirnu bocu, kaže Alfredo.

Denis je inače studentica vinarstva u Poreču, a njezino vino je lakša malvazija s 12,5 posto alkohola.

Povijest vinarstva u obitelji Cossetto kaže da se pomak od rinfuza u flaširanje dogodio 2002. godine, dok je podrum sagrađen 2008. Ukupno imaju osam hektara na četiri lokacije.

Radimo i maslinovo ulje, imamo 350 stabala, dominiraju autohtone sorte istarske bjelice, buže i lecino pendellino, kazao je Cossetto, dodavši kako im natjecanja još nisu interesantna, ali možda budu u budućnosti.

Najzanimljivija prostorija u podrumu je ona rustikalna, puna drvenih bačvi za odležavanje i školovanje crnih vina, takozvana barikana, jer ima barik vrste bačvi. Tu se kuša i druži, prezentira i pije najdivnija vinska kapljica. Toplina prostora nam je izgledom i ugođajem bila najljepša.

Ova sala za degustaciju prima najavljene grupe gostiju. Intimna druženja za do 15-ak ljudi lijepa su uspomena koju turisti odnose iz našeg podruma. Sjeverniji gosti vole slatka vina. Čak i Nijemci. Austrijanci vole bijela i crna. Crna im imaju bolju strukturu nego u njihovim krajevima. Austrijanci se dosta razumiju u vina, govori Alfredo Cossetto.

Plasmanom vina uglavnom su vezani za restorane. Izvoz im, ističe Alfredo, nije neka opcija. Ali, zadovoljan je jer se uspijevaju snaći i u vrijeme krize.
Kad prestanu zabrane, krenut ćemo u smjeru prezentacije cijele palete naših vina, kazao je Alfredo.

Ponosni su na malvaziju Rusticu, vino koje je iz starih vinograda i prosušuje se u samom vinogradu, na trsu, na način da se odreže lucanj i tako se sprječava razrjeđivanje grožđa. To se radi neposredno pred berbu, te tako grožđe dehidrira u ambijentalnim uvjetima pa se sve koncentrira u toj bobici, od šećera, kiselina do ekstrakata. Na taj način se dobije sasvim drugačija malvazija, temeljito nam je objasnio Cossetto.

Vinarija Jokić Lišane Tinjske sa svojim vinom maraština i Božo Bačić Podgrađe s crnim vinom syrah, šampioni su ovogodišnje manifestacije Vinkovo 2021. godine koja se po 24. put održala u Stankovcima, pod epidemiološkim mjerama pandemije koronavirusa i sloganom "Korona prolazi vino ostaje".

Treće mjesto i srebrnu medalju među bijelim vinima također je osvojila Vinarija Jokić s pošipom, a drugo mjesto i srebrnu medalju OPG Stjepan Vučemilović, također s pošipom.

Treće mjesto u crnim vinima i zlatnu medalju s cabernetom osvojio je OPG Stjepan Vučemilović, drugo mjesto i zlatnu medalju Marko Duvančić iz Oklaj-Promine također s cabernetom.

Kad smo počeli s manifestacijom prije 24 godine bilo je teško, imali smo vinogradare, ali ne i vinare. Krenuli smo sa strukom i to je dalo rezultata. Dio vinara se izdvojio kvalitetom i s prostora Ravnih kotara i Zadarske županije uspješno igra prvu ligu na hrvatskom tržištu, uspješno igra europsku ligu, čak i svjetsku ligu. Da je to bilo reći prije 24 godine da će se netko natjecati po svijetu s vinima iz Ravnih kotara, rekao bi ti nisi normalan. Kad sve to zbrojim, samo mi se nameću tri riječi kojima to mogu sažeti. U početku je bilo mučenje, potom je bilo učenje, a danas je uživanje. Danas uživamo u kvalitetnim, vrhunskim vinima kakva se samo poželjeti mogu. Danas pred praznom dvoranom zbog ovog čuda koje nas je napalo, ali dogodine se nadam da će sve biti slobodno, pa ćemo nadoknaditi sve - naglasio je načelnik Općine Stankovci i pokretač Vinkova Željko Baradić.

Evo što su izjavili šampioni nakon uručenja medalja i pehara:

Osvojili smo šampionsku titulu za našu maraštinu i srebrnu medalju za pošip. Osvojili smo do sad dosta nagrada, u Benkovcu smo također bili šampioni s maraštinom, na Sabatini prije nekoliko godina također. Ocjenjuje se cjelokupni dojam vina, od boje, bistroće, arome, okusa, balans kiselina. Kvaliteta je vidljiva, ali što se tiče plasmana vina, ova je godina stala, restorani i kafići ne rade, ono što se proda to je na kućnom pragu i individualno, inače plasman nam je u okolici, nešto prodamo u Splitsko-dalmatinskoj županiji i otocima, dosta plasiramo u Srbiju. Zaliha će dosta ostati, imamo doduše i veliko skladište tako da ćemo neka vina ostaviti i na duže dozrijevanje što neki kupci vole i traže - kazala je Cvita Eškinja, enologinja u Vinariji Jokić.

Božo Bačić iz Podgrađa Benkovac, već je dugi niz godina u samom vrhu vinarstva Zadarske županije. Godine 2007. posadili su značajan vinograd, prije toga su imali tradicijsko vinogradarstvo s malim količinama.
Šampionsku titulu osvojili smo za Syrah 2020., ali to nam nije prva nagrada, svake godine negdje nešto dobijemo jer je takav kvalitet grožđa da nagrade dolaze same od sebe. I mi najviše prodajemo na kućnom pragu. Nešto smo plasirali i u restoranima, ali kako je sve stalo, to ne funkcionira. Nama je ova vinarska godina bila vrlo problematična jer smo imali veliku tuču 2. svibnja 2020. godine. Ono što je ostalo, uspjeli smo izvući, ali kvalitet je neupitan. Čak 80 posto uroda uništila je tuča, tako da je proizvodnja znatno manja, takva je godina bila - rekao je Bačić.

Začetnik Vinkova zajedno s Baradićem, vinar Radoslav Bobanović iz PZ Masline i vino Tinj Polača i sam je osvojio tri medalje, zlatnu za cabernet i srebrnu za crljenak u crnim vinima, te srebrnu za muškat žuti u bijelim vinima.
Prošla je godina bila turbulentna, ali ovo znači puno, da znamo trajati i proizvoditi sve bolja vina. Po prvi smo put u ovih skoro 25 godina dobili osam - devet zlatnih vina, ali s druge strane imamo i dosta odbačenih vina što me začudilo. Možda je takva godina bila, možda je bilo i opuštanja... Važno je da oni koji rade, ne samo za svoje privatne potrebe već i za tržište, da su itekako prepoznatljivi i osnova im je ekstrakvaliteta, a to je ono po čemu se Ravni kotari odnosno sjeverna Dalmacija može ponositi - mi smo rodni crnim predikatnim vinima, nešto i bijelim, ali očigledno u crnim vinima imamo veliki uzlet. Nisu toliko važne nagrade, koliko da smo se okupili kroz vina i pobijedili ovo nesretno vrijeme. Zato i jest ovogodišnji slogan Korona prolazi, vino ostaje, to je vrijednost ove manifestacije - istaknuo je Bobanović.

Kako je sve počelo

Prije 24 godine organizirali smo prvu manifestaciju kao degustaciju samo za područje Općine Stankovci. Nismo očekivali da će biti toliki interes. Od 80 uzoraka, u finalnoj večeri završilo je 14, ostalo što nije prošlo kemijsku analizu morali smo proliti... To su bili počeci koje ne smijemo zaboraviti, već tada nam je bilo jasno da moramo koristiti struku. Tada smo imali s jedne strane trojicu inžinjera, a s druge strane 100 vinogradara koje je trebalo naučiti kako da budu vinari. To nije bilo predavanje već sukob zaraćenih strana. Inžinjeri kažu da treba sumpor, a cijela dvorana samo napravi - uh! Jasna poruka. Nakon pet godina odvojila se grupa koja je krenula dalje. Danas imamo vino na tržištu, 35 etiketa, 15 vrhunskih, na prostoru Ravnih kotara proizvodi se dva milijuna butelja. Manifestacija je imala gospodarski, edukativni, a i promidžbeni karakter. Ni jedna gospodarska grana nije postigla u tako malom vremenu takav rezultat kao što je postiglo vinarstvo na području Ravnih kotara. Od ničega do vina po Londonu i New Yorku. Od 100 nagrađenih na Sabatini, pola ih bude s područja Zadarske županije. To nešto govori. U ovoj prosječnoj godini imamo najviše medalja u crnim vinima. Nažalost ta se vina nalaze u bačvama u podrumima i pitanje je hoće li se nešto dogoditi sa sezonom, hoće li se ta vina prodati ili će se morati kupovati nove bačve za novu berbu što ne bi bilo dobro - kazao je Baradić.