Vinogorja

Mnoštvo hrvatskih vina dobilo jednu od oznaka Decantera

nagrade

Nakon mjesec dana ocjenjivanja, objavljeni su dugo očekivani rezultati 17. izdanja Decanter World Wine Awards 2020.

Tijekom 28 uzastopnih dana u kolovozu, 116 vodećih svjetskih vinskih stručnjaka, uključujući 37 majstora vina i devet Master Sommeliera, slijepo je probalo 16.518 vina pod strogim Covid-ovim sigurnosnim smjernicama, što je rezultiralo s ukupno 50 najboljih, 178 platinastih, 537 zlatnih, 5.234 srebrnih i 7.508 brončanih medalja.

Najbolje vinske regije ove godine su Francuska, Italija i Australija.

Ove godine je ukupno 226 hrvatskih vina dobilo jednu od oznaka Decantera. Od toga imamo tri platinaste medalje, 11 zlatnih, 68 srebrnih te 88 brončanih medalje te 56 preporuka Decantera.

Važno je za istaknuti kako dvije godine za redom nisu imali niti jedno vino u kategoriji platinaste medalje, a sada imamo tri. Za sljedeću godinu, ostaje nam da ostvarimo i vrh Decanterove liste s bar jednim vinom u kategoriji Best in Show ili top 50 najboljih svjetskih vina.

Platinaste medalje / Platinum medals:

Kozlović Selekcija Malvazija 2017
Kutjevo Graševina de Gotho 2018
Catunnar Nonno 4 Terre 2015

Zlatne medalje / Gold medals:

Tomaz Barbarossa Teran 2017
Vina Laguna Festigia Castello 2016
Fakin Teran 2019
Rossi Templara Riserva Malvazija 2017
Pilato Malvazija istarska 2019
Terzolo Campi del Bosco 2019
Vina Laguna Festigia Malvazija istarska 2016
Tomaz Sesto Senso Malvazija istarska 2017
Testament Pošip 2019
Štampar Urban White NV pjenušac
Testament Babić Dalmatian Dog 2016

Popis svih nagrađenih hrvatskih vina možete pogledati na službenim stranicama Decantera

Povijesni uspjeh hercegovačke vinarije na Decanteru

en face

Nikada kao ove godine globalna vinska industrija nije bila toliko pogođena trenutnom situacijom u svijetu, ali najveće i najutjecajnije svjetsko vinsko natjecanje budi nadu i daje razlog za slavlje objavljivanjem svojih rezultata za 2020. godinu.

Nakon što je završeno ocjenjivanje prema strogim sigurnosnim smjernicama COVID-a koje su uključivale inovacije poput blizina vezica i pljuvačnica za jednokratnu upotrebu, Decanter World Wine Awards je proglasio dobitnike za 2020. godinu.

Tijekom 28 uzastopnih dana u kolovozu, 116 vodećih svjetskih vinskih stručnjaka, uključujući 37 Masters of Wine i devet Master Sommeliera, na slijepo su kušali 16.518 različitih vrsta vina iz 56 država i zaključili svoje ocjenjivanje.

Brojni BH vinari poslali su na ocjenjivanje svoje uzorke nadajući se što boljoj ocijeni i osvajanju jedne od medalja ili pak preporuke od vrhunskih stručnjaka.

Ponovno, među njima se i ove godine izdvojila mala hercegovačka vinarija "Podrum Vilinka" koja postiže povijesni uspjeh za BiH vinarstvo i vinogradarstvo.

Drugi put ova vinarija može se pohvaliti osvojenim zlatom, zlatna medalja za vino Vilinka žilavka, berba 2019.

Prije tri godine na natjecanju u Londonu naše vino Vilinka X Line je osvojilo zlatnu medalju. U tom trenutku to nam je bilo nezamislivo i ogromno dostignuće kao i priznanje za naš rad i našu vinariju. Kroz godine, bilo je tu još srebrenih i brončanih odličja, te brojnih preporuka od vinskih stručnjaka za naša druga vina, ali do danas samo jedno zlato. Rijetki su slučajevi u svijetu da jedna vinarija ponovi zlatno odličje dva puta u tri godine, prema tome ovo je sad za nas, ali i sve BH vinare povijesni uspjeh. Taj uspjeh je još veći, jer smo zlato dobili za našu autohtonu hercegovačku sortu Žilavku, navodi vlasnik podruma Velimir Ereš.

Danas, u svojoj 17. godini, Decanter natjecanje 2020. bilježi porast uspjeha iz manje poznatih vinorodnih regija poput Južnog i Istočnog Mediterana i Balkana, koje su pokazale svoju impresivnu kvalitetu i vrijednost za novac. Klasične regije u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, SAD-u i Australiji ponovno su se dobro pokazale.

Bez kvalitetnog rada u vinogradu nema ni dobrih vina

u vinogradu

Bez kvalitetnog rada u vinogradu nema ni dobrih vina. A vina u konačnici odražavaju karakter, nagrađuju rad i trud, prokazuju prevaru. Ovako, u dvije kratke rečenice, može se sažeti sva filozofija velikog i vrijednog vinara Eliđa Pilata, pater familiasa obitelji u kojoj je sve postulate svoje životne filozofije prenio na svoju djecu.

Eliđove riječi nisu larpurlartizam, puka jezička ekvilibristika kojom bi, eto, htio ostaviti dojam na gosta. A ne, krvavo se on, tisućama žuljeva na rukama, na svojoj koži uvjerio da se od riječi ne živi te da za svaki uspjeh, poglavito u vinogradu i podrumu, itekako se krvavo treba potruditi. I, na kraju, izboriti da omanje selo Lašići pored Vižinade postane nezaobilazna postaja vinskog degustacijskog križnog puta svakog istinskog zaljubljenika u istarska vina.

Eliđo je u vinsku priču ušao zahvaljujući ocu Končetu, od koga je izučio zanat kojeg je dodatno izbrusio diveći se vinarima iz Goriških brda. Štoviše, pod utjecajem Slovenaca, u svoje vinograde je posadio chardonnay i pinot bijeli koji su kasnije postali najveća prepoznatljivost vinarije.

Na prvoj Vinistri je zaslužio zlato za svoje prvo vino, a kasnije su uslijedila najveća priznanja na svim vinskim smotrama na kojima su se došli pohvaliti sa svojim vinima, zaključno s velikim zlatom za Malvaziju Sur lie 2015. na Wine and Spirit Competitionu.
Ne težimo biti najbolji, zapravo sretni smo kada se osvrnemo oko sebe i vidimo veliki broj uspješnih kolega i količinu uistinu dobrog vina koja se danas proizvodi. Istra se promaknula u doista pravu vinsku regiju i smatramo kako bi svi trebali biti svjesni koliko je to zapravo dobro za sve nas koji participiramo u tom poslu. Šta se tiče nas, nama je važno dati svoj maksimum, bitno nam je da vino nosi neki naš potpis i da ima prepoznatljivi karakter. Danas u moru doista dobrih vina, možda je najvažnije ostati svoj, skromno tvrdi Eliđo Pilato.

skupna

Njegovi vinogradi se prostiru na 15 hektara zemlje crvenice u neposrednoj blizini imanja, što dodatno prisnažuje šarm degustacije u takvom ambijentu.

A degustacije kod njih mogu potrajati, jer u ponudi imaju čak 10 etiketa, a dvije nove se trebaju uskoro predstaviti javnosti. Chardonnay, Pinot bijeli, Sauvignon bijeli, Muškat bijeli, Terosa rose, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon, a uskoro na tržište ide Grand cuvee, kupaža 3 crne sorte, kao i pjenušac Principe…

Za Malvaziju vole reći kako je upravo ona najbolje ljetno osvježenje iz podruma Pilato. Njezina lijepa nijansa žutozelene boje, fina i ugodna aroma, izraženi cvjetni karakter i ugodni retronazalni voćno-mineralni okus jednostavno osvajaju svakog zaljubljenika u svježa vina.

Sur lie karakterizira slamnato žuta boja i intenzivan, fin i ugodan miris na vaniliju te tipičnu malvazijinu notu cvijeta bagrema. Suho je, toplo i mekano, punog tijela. Krasi ga izrazita mineralnost i uravnoteženost kao i intenzivan okus koji dugo ostaje u ustima.

u podrumu

I mogli bi za svaku ponaosob nabrajati karakteristike, no možda bi ih najbolje bilo probati, jer kako u Vinariji vole reći:
Cjelina bilo kojeg vina mora biti više od pukog zbroja njegovih sastojaka i karakteristika. Različitost je važnija od površne privlačnosti…

hedonist-magazin.com

Kinezi zainteresirani za crna orahovačka vina

loza

U Poljoprivrednom poduzeću Orahovica počela je berba grožđa zbog vremenskih uvjeta dva tjedna kasnije nego što je to uobičajeno. Prve škare zarezale su na brdu Albus, i to sortu sivi pinot, a potom je na lokaciji Jezerac počela i berba najučevnije orahovačke sorte zelenog silvanca.
Odluka da krenemo kasnije odluka je naših vinara i vinogradara temeljena na znanju i iskustvu, a kako o njoj ovisi kvaliteta budućeg vina potrebno je stalno pratiti zrelost grožđa i klimatskih prilika, posebice u vremenu neposredno prije berbe. Počeli smo strojno, nastavili ručno, a s obzirom na najavljenu kišu, ovogodišnja berba mogla bi se odužiti - kaže voditeljica marketinga PP Orahovica Katica Petkov te dodaje kako se ukupna površina vinograda poduzeća prostire na 150 hektara u kojima se uzgajaju vrhunske sorte grožđa silvanac zeleni, graševina, frankovka, pinot sivi...

Što se tiče prinosa i kvalitete ova je godina iznad prosjeka i bolja je od prethodne, samo se nadamo da će nas poslužiti vrijeme da grožđe oberemo u optimalnim uvjetima. Berba je odraz cjelogodišnjeg truda i rada vinogradara, i za nas je od iznimnog značenja - kaže Petkov.

Novi voditelj vinarije PP Orahovica Ivan Perković kaže kako je poduzeće zadovoljno i prinosom i kvalitetom grožđa.
Očekujemo nešto više od milijun tona ubranog grožđa i ono što je važno, ove smo godine digli količinu na 60-80 % ručnog branja kako bismo još više dobili na kvaliteti. Isto tako, ove godine dat ćemo naglasak na proizvodnji rosea, proizvest ćemo ga dvostruko više nego prošle godine, a za to vino frankovka je idealna sorta. Vrijeme nas jako dobro služi, suha jesen s hladnim noćima, kada dobivamo dobar šećer, a te hladne noći čuvaju kiselinu. Ukupno gledajući, moja i želja poduzeća je još više podignuti kvalitetu vina, jer mi to možemo, i zato što imamo odlične uvjete za to - kaže Perković.

PP Orahovica konstantno otvara tržište, a već nekoliko godina u orahovačkim vinima ovoga poduzeća uživaju kineski ljubitelji dobre kapljice.

U povodu toga PP Orahovicu posjetio je predstavnik kineskog tržišta George Shao koji je s predstavnicima PP-a snimio i promotivni film o poduzeću i orahovačkim vinima.
Cilj ovoga snimanja je da naši poslovni partneri u Kini dobiju još bolju sliku naših proizvoda, posebice crnih vina, jer u njima doista uživaju. George se došao uvjeriti u autentičnost i podrijetlo vina koje Kinezi kušaju, da dolazi baš iz Hrvatske i iz Orahovice, i oduševio se. Ovo će nam još više otvoriti vrata tržišta u Kini, ali i šire, i nadam se da ćemo dovesti ljude iz cijeloga svijeta - zaključila je voditeljica Petkov.

George Shao, uz kineski i engleski, jako dobro govori i hrvatski.
Posebno me oduševljava podneblje i priroda oko Orahovice u kojima raste grožđe za fino vino. Ljudi iz PP Orahovica vrlo su ljubazni i posebno stručni, pa mi je doista lijepo održavati suradnju s njima. Posebno hvala enologinji Ivani koja je ova vina predstavila u vrhunskom izdanju - zaključio je Shao.

poduzetnistvo.org

Uvijek je bolje u zalihama imati dobrog vina nego prosječnog

berba

U vinogradima diljem zemlje s hladnijim su danima započeli veliki radovi. Dok se neki tek pripremaju, kod drugih su berbe grožđa već u tijeku i, unatoč manjim zastojima koje su prouzročili nepovoljni vremenski uvjeti, uglavnom sve teče po planu te su, kako saznajemo, u najavi kvalitetna vina koja će zadovoljiti kako vinare, tako i znatiželjne kušače. U tijeku užurbane berbe, nekoliko minuta uspjeli smo ukrasti vinaru Ivici Matoševiću iz jedne od najpoznatijih istarskih vinarija koji nam je zatim otkrio kako napreduje berba te oko čega se u vinariji Matošević ove godine posebno vodi briga.

Mi smo u punoj berbi i osjećamo se kao da se utrkujemo s vremenom. Krajem vikenda prognoziraju nam kišu pa gledamo što više grožđa pospremiti u podrum do tada. Ovogodišnja berba je malo kasnije krenula, no iznimno dug i suh period ubrzao je zriobu pa nam se čini da imamo priliku napraviti nešto posebno, bogatije i kompleksnije nego inače. Čini nam se važnim da uz snagu, koje ove godine neće nedostajati, moramo voditi računa o eleganciji, svježini i pitkosti, što je ključno za istarsku stilistiku vina. Zato je važno pobrati grožđe dok je još harmonično i dok kiseline nisu pobjegle, pojasnio je.

Kako u podrumu vinarije Matošević u istarskim Krunčićima veliku ulogu igra njihova malvazija Alba, upravo su toj sorti odlučili posvetiti posebnu pažnju. Igraju se, dodaje, pa kombiniraju datume berbi s različitih lokacija koje obrađuju. Osim Albe, veliku inspiraciju pronalaze i u etiketama Grimalde, njihove kupaže kod koje, objasnio nam je Matošević, nastoje afirmirati posebnost lokaliteta.
Ovogodišnje grožđe s Grimalde obećava moćnija vina, a kako će to na kraju izgledati još ćemo vidjeti. Tu nam je važno izvući onu crtu autentičnosti i vjerodostojnosti i ponavljati je iz godine u godinu.

Osvrnuo se i na trenutnu situaciju te nam otkrio što očekuje od ove, kako je naziva, koronske berbe, ali i dodao kako ga posebno veseli činjenica što, unatoč situaciji, velik broj gostiju još uvijek dolazi u njihov podrum na kušanja.
Čini se da su u atmosferi opće nesigurnosti oko korone mnogi gosti procijenili da posjete podrumima u Istri nisu opasne. Gosti u rujnu su uglavnom vinoljupci i znalci pa je to dodatna inspiracija. Da nije bilo zatvaranja granica, zadnjih mjesec dana bilo bi gotovo za pohvalu s obzirom na to da znamo da nas očekuju neizvjesne jesen i zima. Siguran sam da će u Istri biti izvanrednih boca iz koronske berbe te da će podrumi biti puni. Kako ćemo se s tim bocama sutra nositi u kontekstu globalne pandemije i težeg plasmana, ostaje nam za vidjeti. Uvijek je bolje u zalihama imati dobrog vina nego prosječnog, a tako će, po svemu sudeći, biti kod nas", zaključio je na kraju vinar Ivica Matošević.

Jutarnji list

Vinski "homo ludensi" što zaigrano traže perfekciju

skupna

Igra je počela 2006. godina kada su braća Dario i Mario Fiolić u podrumu obiteljske kuće na Puntamici počeli "slagati" vino za sebe, čovjek bi pomislio upravo da kroz igru razbiju "dosadu" kakvu obično vezujemo uz računovodstveno-knjigovodstveni posao, koji ih inače uspješno "hrani". Oni su u međuvremenu osim što su ostali uspješni knjigovođe, postali i uspješni vinari, ali i proizvođači nagrađivanih likera od maraške i suhe smokve. No, igra ni slučajno nije prestala, traženje novog i poigravanje u težnji perfekciji motiv je i sad.

Od igre za sebe do 20.000 l za zaigrane kupce

Što "garažni" vinar ima tražiti kraj onih koji rade milijune litara?, pita i odgovara Dario, naravno u poigravanju završio i tečaj za vinara - podrumara - Samo vrhunsko, u težnji savršenstvu, u igranju i korekcijama, koje mala serija i butik vinarija omogućava, a što masovni proizvođač sebi ne može dopustiti.

Od malih količine vina za vlastite potrebe, a na tragu obiteljskih tradicija, što je ova zadarska gradska djeca vuku od predaka, i gotovo fanatične ljubav prema vinarstvu, 2016., nakon puno "igranja", otvaraju vinariju i kreću tržiti vina, jer ona su već iznagrađivana dok su bila "otvorena-u procesu proizvodnje". Sada je nagrada i zlata već 40-tak, a šampionskih titula gotovo 10.

Danas Vinarija Fiolić proizvodi 20.000 butelja vina, plasira svoje proizvode po ugostiteljskim objektima u cijeloj regiji, i kao mala, butikna vinarija je prihvaćena na tržištu u ponudi vrhunskih vina. Sada već drugu godinu u turističkom srcu Zadra na Puntamici stoluje i kušaona vinarije Fiolić, već rado posjećena kao ugodno mjesto druženja, gdje gost postane i prijatelj i primi nešto od zarazne ljubavi za vino, a i kupi štogod za doma. Vinari su, a ne vinogradari, a grožđe kupuju od dugoročnih kooperanata- Maraština je s pržinastih zemalja Vukšića, Smilčića i Stankovaca, Merlot, Cabernt Sauvignon i Syrah iz Tinja, Grenache iz Nadina. Uz ulaganja u opremu, tehnologiju i marketing, za koji je (kao i za još puno toga) zadužena Dariova supruga Ana, ide velika zahvala: Gradu Zadru i Zadarskoj županiji za linije potpore malim poduzetnicima, jer mi nismo se još osmjelili na velike sume iz vinske omotnica, koje koristimo i koje su dragocjene, kaže Dario, koji i ne treba objašnjavati da od vina zaradu očekuju - tamo nekad, jer ulaganja samo mame nova.

Maraština - strast i autohtonost, pretplaćena na nagrade

Od bijelih vina proizvode vrhunsku Maraštinu gotovo pretplaćenu na šampionske titule, na što su nadogradili igru sa Maraštinom Sur Lie, vjerojatno prvom i jedinom na svijetu. Sur lie odležavanje dopuštanja gotovom vinu da nastavi sjediti na talogu kako bi izvadilo i ekstrakiralo arome iz talog grožđa i kvasca, a igra traje godinu ili više u miješanju barem tjedno da bi se talozi razigrali. Pa je tu Cuvee blanc u kojem je Maraština sljubljena s malom količinom Malvazije, a i ovo vino odležava u bačavama 10 mjeseci. Upravo barikiranjem uozbiljuju i omogućuju dulji život bijelim vinima, dodajući im punoću, a da istovremeno ne ubiju bogatstvo izvornih aroma, a što je opet samo po sebi zahtjevna igra. Rose od plavine i grenachea skoro da možemo zazvati autohtonim s obzirom na 50 godina grenachea na ovom prostoru,a tehnika je tjelesnijeg provansalskog. Crna su jednosortni Merlot ("Jer nam se učinilo da se ovdje dominantno rade kupaže, te da to može biti niša", kaže Dario), a redovno kupaža, kao i Merlot barikirana 18 -20 mjeseci, je od Grenachea i Syraha, a 2017. su odlučili napraviti najbolje što je godina mogla dati u limitiranih 500 flaša, i tu kupažu Merlota i Cabernet Sauvignona nazvali Fiolić'17, jedno doškolovano vino koje upravo ide van uz neodoljivi balans onog što taninima učini barrique, i što vinu doda, a da mu ne oduzme izvornu voćnost i herbalnost.
"Ručni" likeri i "zaigrana" noć kod Fiolića

Rade kao "ručni rad" i liker od višnje maraške i liker od suhe smokve za koje imaju hrpu domaćih i međunarodnih nagrada. Koriste uz tradicionalnu metodu, desaliniziranu i demineraliziranu morsku vodu, dajući im jedinstven okus.

Korona je razlog korištenja mjere - kriznog skladištenja dijela vina u barriqe bačvama, pa će zrelost biti potpuna, ali s otkupom od koperanata nastavljaju kao i do sad.

I bogme u toj njihovoj zaigranosti, zaigrali se i mi pa se u ugodi kušaone prelijepa ljetna večer pretvori u ono što Portugalci nazivaju - madrugada.

Vinarija Fiolić

Tantum d.o.o.
Ulica Ivana Duknovića 11
Kušaona i podrum
Put Matije Gupca 29
23000 Zadar
tel: +385 23 701605/fax: +385 23 701606
mob: +385 95 9004144/mob: +385 95 9008570
e-mail: vina.fiolic@gmail.com
www.vina-fiolic.com (ujedno i internetska trgovina - web shop)

"Rađanje" etikete i dizajna

Grafički dizajn koji je i vizualni identitet nastao iz obiteljske vinarske tradicije, porijeklom iz Volodera, i obiteljskog grba sa konjem (Hrvatski posavac) i grožđem, jer su povijesno išli skupa, a što je pretvoreno u etiketu. Konj je naravno Krševanov ("Mi smo zadarska gradska djeca"), pa grožđe i simbol obitelji. Moćne etikete oko cijele flaše, crne i bijele s izmjenjivim slovima. Onda je to Gržan razbio u roseu, porzabacao, a ta igra je završila naljepljena na flašu. Rađao je devet mjeseci, ali i sad se naježim na ljepotu priče i rezultata, prenosi nam Mario, kako je Marko Gržan iz Futura "rađao" idejno riješenje, a što je kompletirano s Ivicom Šimurinom kroz studio Pixel.

Paleta Vinarije Fiolić

  • Fiolić Maraština, 0,75l - 2019. 13% alk. - vrhunska
  • Fiolić Rose,0,75l - 2019. (Plavina, Grenache) 13% alk. - kvalitetno
  • Fiolić Cuvee (crni), 0,75 2018. (Grenache, Syrah - barriqe), 13% alk. - vrhunsko
  • Merlot Fiolić, 0,75l, 2016., barique, 14% alk. - vrhunsko
  • Fiolić '17 (crno), 0,75 l. (Merlot, Cabernet Sauvignon, barrique), 14% limited edition 500 flaša, najbolji izbor godine - vrhunsko
  • Cuve blanc, 075l, (Maraština, 10% Malvazija, barrique), - vrhunsko
  • Maraština Sur Lie, 0,75 l - vrhunsko
  • Liker od višnje maraške, 0,2, i 0,5l
  • Liker od suhe smokve, 0,2 i 0,5 l
zadarskilist.hr

Dalmatinska vina dobila putovnicu za put u daleku Ameriku

u vinogradu

Vina s juga Hrvatske piju se u Americi.

Naime, američka tvrtka Croatian Premium Wine Imports, Inc. (CPWI) sa sjedištem u Bostonu dobila je saveznu dozvolu za uvoz hrvatskih vina u SAD, a za početak su krenuli s vinima iz vinogorja Komarne, iz vinarija Rizman, Terra Madre i Volarević, a nastavii s vinima iz Konavala iz tamošnje vinarije Crvik, čime se zaokružuje ova po svemu neobična vinska priča. CPWI je zainteresiran za autohtona vina poput plavca maloga, pošipa, zinfandela, tezora, a vinarije na jugu Lijepe naše proizvode upravo takva crvena, bijela i rosé vina.

U vrijeme pandemije koronavirusa i velike ekonomske neizvjesnosti, lijepe poduzetničke priče poput ove što je priča ambasadorica hrvatskih vina u SAD-u, rođena Metkovka, Mirena Bagur vrijedne su pažnje i divljenja. Vinarija Crvik iz Konavala, koja se ponosi stoljetnom tradicijom proizvodnje vina, ušla je u krug hrvatskih vinarija čija se vina odnedavno uspješno prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama.

Nagrađivani Tezoro

Radi se o međunarodno nagrađivanom vinu Tezoro (srebro na Decanteru, srebro na International Wine Challengeu, zlato na Vinistri i Sabatini), dobivenom od autohtone sorte dubrovačka malvasija, prve sorte vinove loze koja se spominje u dubrovačkom arhivu u 14. stoljeću.

Velike zasluge za to ima Mirena Bagur, Metkovka s američkom adresom i biznis iskustvom, svojevrsna ambasadorica hrvatskih vina u SAD-u, koja zajedno s mužem Winom A. Burkeom, poduzetnikom u informatici, vodi tvrtku Croatian Premium Wine Imports za uvoz i distribuciju vina u SAD-u. Krenuli su s vinarijama udruge K7 s Komarne, a nedavno dogovorili suradnju i s vinarijama Testament kod Šibenika, Marlais s Pelješca te vinarijom Crvik, kao prvom konavoskom vinarijom.

Tako se u trgovinama u Masschusettsu te online shopu, koji šalje vina u većinu američkih država, mogu kupiti poznate sorte s juga Hrvatske, kao što su plavac mali, dingač, tribidrag, pošip, babić, debit i dubrovačka malvasija. U SAD-u su kvalitetna hrvatska vina vrlo dobro prihvaćena, kaže Mirena.
Poznavatelji i ljubitelji vina u Americi daju prednost kvaliteti, a sve ocjene stručnjaka za kvalitetu koje nam stižu su izvrsne. Mlađe generacije žele čuti nove vinske priče iz cijelog svijeta, pa tu postoji cijela nova kategorija - tzv. Adventure wines, i tu se naša vina odlično uklapaju. U stalnom smo kontaktu s vinoljupcima i slušamo komentare, tako da već ove godine širimo inventar vina i s drugih hrvatskih vinskih regija - reći će Mirena.

Vinar Petar Crvik kaže kako je ovo izvrsno vrijeme za iskorak u proizvodnji vina.
Svake godine u našu vinariju dolaze turisti iz cijelog svijeta. Često nas upravo Amerikanci pitaju mogu li u SAD-u nabaviti naše vino. Drago mi je da su naš trud i autentičnost prepoznati i iskreno se nadam da će još hrvatskih vinara početi izvoziti, jer to je ogromna prilika za naše vinarstvo - kaže Crvik.

Smanjio se uvoz

Iako Hrvatska i dalje uvozi puno više vina nego što izvozi, trendovi ipak bude nadu: nekoliko godina unatrag smanjio se uvoz, a povećala proizvodnja i izvoz. Inicijative poput ove definitivno mogu pomoći da Dubrovačko-neretvanska županija, ali i cijela Hrvatska, nađu svoje mjesto na vinskoj mapi svijeta.
Kao što znate, mi smo počeli suradnju s vinarima iz Komarne, s obzirom da sam ja iz Metkovića pa nam je bilo relativno lako napraviti partnerstvo s ljudima koje znamo i imamo međusobni respekt. Međutim, od samog početka, naš plan je bio da uključimo vina iz cijele Hrvatske. Logično, prvo širenje je bilo unutar Dubrovačko-neretvanske regije jer smo lani posjetili vinarije u tom kraju - ističe Mirena.

Osim vrhunske kvalitete vina rađenih od autohtonih sorti, što je naš fokus, jedan od razloga zašto smo brzo uključili vinarije Crvika i Marlais je taj što oni razumiju kako zadovoljiti prohtjeve američkih vinoljubaca koji im dolaze na kušaonice. Tako je prodaja njihovih vina online krenula jako brzo. Posebice, imamo nekoliko bivših posjetitelja Crvika koja su nas tijekom ljeta kontaktirali barem jednom tjedno da vide je li Tezoro stigao u naše online skladište. Ja mislim da nema bolje priče od toga - ponosna je Mirena na svoj vinski uspjeh, koji se u SAD-u temelji isključivo na online prodaji.

Razvoj online prodaje uvijek je bio u planu, ali zbog zakona o alkoholu u Americi je online trgovina prilično komplicirana. Ipak, budući da je Win Burke (muž Mirene Bagur, op.a.) stručnjak za softverska rješenja, s njegovim iskustvom to je nama bilo izvedivo u relativno kratkom vremenu. Počeli smo izgradnju online trgovine u 2019. i krenuli s testnom prodajom na početku 2020. Upravo kada je većina restorana zbog korona krize bila u status quo, a izravna prodaja u sektoru vina manje-više stala, krenula je online potražnja za hrvatskim vinima koja su se dostavljala na kućne adrese naručitelja - kazuje Mirena.

Internetska trgovina

Bez investicija u izvoz hrvatskih vina od strane ministarstva, komore ili vinogradarskih udruga ne može se očekivat uspjeh u sektoru vinarstva - zaključila je Mirena Bagur, koja naglašava da je u SAD-u danas dostupno 50 autohtonih etiketa vina iz čitave Hrvatske.

Od početka smo planirali učiniti našu internetsku trgovinu predstavnicom svih hrvatskih vinskih regija - rekla je Mirena,

CPWI je započeo uvozom i promocijom vina iz regije Komarne u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uključujući zinfandel/tribidrag, plavac mali i pošip, zatim slijede vina iz vinarija u Konavlima, Pelješcu, Šibeniku i Braču s drugim autohtonim sortama, poput dubrovačke malvasije, babića, debita i vugave.

Tako su dalmatinska vina zahvaljujući vinarskoj ambasadorici Mireni Bagur dobila putovnicu za put u daleku Ameriku, gdje u njihovu okusu uživaju tamošnji vinoljupci, koji vole i cijene dobru kapljicu poteklu s dalmatinskog krša.

Slobodna Dalmacija