Vinogorja

Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, u Skoplju je i službeno uspostavljena Balkanska vinska mreža.

Inicijator nove mreže regionalne saradnje je udruženje "Vina Makedonije", a zajedno s organizacijama: Wine Q Center of Serbia iz Srbije, Udruga Salon žilavke Bosna i Hercegovina i Vinska akademija iz Crne Gore kao partneri na projektu, i druge vinske udruge iz zemalja zapadnog Balkana koje sprovode projekt "Vino kao most za povezivanje zemalja zapadnog Balkana".

Nova mreža regionalne saradnje, koja će djelovati na području povezivanja i promoviranja vina balkanskih zemalja, održala je svoju prvu regionalnu konferenciju na kojoj je usvojen akcijski plan djelovanja, a koji će se početi provoditi početkom sljedeće godine.

Ukupno 15 udruga proizvođača vina, vinogradara i sommeliera potpisalo je memorandum o saradnji.

Konferenciji su nazočili i predstavnici strukovnih udruga iz nekoliko zemalja regije - Grčke, Bugarske, Slovenije, Hrvatske i Rumunije, koji su dobili službeni poziv za pridruživanje mreži s kojom će Balkan Wine Network surađivati ​​u budućnosti.

Jedan od glavnih zadataka Balkanske vinske mreže je promocija lokalnih autohtonih vinskih sorti, kao i vina proizvedenih u regiji, pridonoseći tako da Balkan kao vinska regija dobije pravo mjesto među drugim svjetski poznatim vinskim regijama.

Osnivači vinske mreže došli su do zaključka kako su vina Balkana zanimljiva svjetskoj javnosti, tako da zajednički nastup kao regionalnog vinskog odredišta ima puno bolju perspektivu nego nastup svakog ponaosob.

Uspostavljanje i rad Balkanske vinske mreže finanCijski je potpomognuo Fond Zapadni Balkan koji su osnovale vlade Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, kao dio svojih napora za promoviranje regionalne saradnje i integracije zemalja regije u Europsku uniju.

Deset godina nakon prestanka rada vinarije Smokvica, u nekadašnjim prostorijama Poljoprivredne zadruge "Jedinstvo" u Smokvici, krajem kolovoza otvorena su vrata nove vinarije "Black Island Winery" te predstavljen novi smokvički pošip "Merga Victa", s ciljem vraćanja na svjetske vinske liste.
Novo ime ovog vrhunskog vina proizašlo je iz domaćeg naziva lokaliteta, Merga Victa, što na staro-dalmatinskom jeziku znači "put preko vode".

Za izradu cjelokupne brand strategije, kao i imena, zadužen je tim iz agencije Fabular, na čelu s Anjom Bauer, dok je autorica vizualnog identiteta i etikete nove boce "Merga Victa" Tonka Lujanec. Tako je korčulanska vinarija, dugo godina poznata kao vinarija Smokvica, započela svoju novu etapu starom tradicijom proizvodnje autohtonog smokvičkog pošipa. Vinarija Smokvica je u svom zlatnom razdoblju proizvodila gotovo milijun boca korčulanskog vina godišnje, no suočena s krizom prestala je s radom i otišla u stečaj. Ponovni uzlet doživljava pomoću švedskih investitora iz financijskog fonda "Zhoda investments", na čelu s Robertom Karlssonom koji u suradnji s darovitim enolozima Igorom Radovanovićem i Nikolom Miroševićem od zapuštene zgrade otvara modernu kušaonicu i vinsko idredište.

Ponosan sam što smo deset godina nakon prestanka rada vinarije Smokvica otvorili novu "Black Island Winery", a u kojoj smo tom prilikom predstavili naš novi pošip "Merga Victa". Riječ je o velikoj investiciji, i to u iznosu većem od pet milijuna kuna, a sve zahvaljujući švedskim investitorima iz financijskog fonda "Zhoda investments", a s kojima smo došli u kontakt tri godine ranije u Šibeniku. Planiramo dodatno brendiranje lokacije kao enološke destinacije, kao i otvaranje muzeja i prezentacijskog centra s ciljem educiranja turista o ovim specifičnim autohtonim sortama., izjavio je direktor vinarije i enolog Igor Radovanović.

Ovakva ulaganja pokazuju kako je ulaganje u brendiranje Hrvatske u smjeru vrhunske gastronomskog i enološkog odredišta izvrstan put u razvoj dugoročne turističke strategije, što su uostalom prepoznali i strani investitori. Uz obnovu prostora i pokretanje proizvodnje, otvorena je i kušaonica vina te gastro kompleks s ponudom lokalnih specijaliteta.

Nova vinarija isključivo otkupljuje grožđe iz smokvičkih vinograda starijih od 15 godina kako bi kvaliteta i okusa vina ostali na najvišoj razini. Vino je već moguće kušati u hrvatskim restoranima, a očekuje se i plasman u prodavaonice trgovačkih lanaca diljem Hrvatske. Izuzev Hrvatske, krajnji cilj je pozicioniranje na europskom tržištu, a prvi paketi vina već su pronašli svoje kupce u Švedskoj i Velikoj Britaniji.

Hercegovačka vinarija Podrumi Vukoje 1982 jedna je od najprestižnijih u regiji, a u njenim podrumima nalazi se i dosta toga što trenutno nije dostupno na tržištu.

Na 3. Salonu žilavke održanom u ljetos u njihovoj galeriji u Trebinju ekipa portala Vino.rs iskoristila je priliku da proba neka od vina koja Radovan Vukoje, vlasnik vinarije, sprema za godine koje dolaze.

On je, kako piše ovaj portal, od malobrojnih vinara u regiji koji svoja najbolja vina drži u podrumu sve dok ne dostignu punu zrelost i tek onda, često nakon višegodišnjeg odležavanja, pušta u prodaju.
Ne postoji ozbiljno vino koje nije barem nekoliko godina odležavalo u sudovima i bocama. Nepisano je pravilo da koliko dugo vino odležava u buradima, toliko mora i u boci. Praksa je to pokazala i tu ne postoji valjana prečica. Mi smo postavili sistem u vinogradima i podrumu koji nam omogućava da godinu za godinom puštamo mlada vina koja su potpuno spremna za konzumiranje, ali premijum vina i rezerve moraju da prođu potreban vremenski ciklus kako bi dostigla maksimum - kaže Radovan Vukoje.

Ovu svojevrsnu "en primeur" degustaciju s harizmatričnim vinarom počeli su žilavkom iz berbe 2016 koja će slijedeće godine biti na tržištu s dobro znanom etiketom Carsko vino Vukoje. Nakon 2,5 godine odležavanja u bačvama od akacije, vino rađeno "sur lie" metodom već posjeduje kompleksnost i sklad iz kojeg nadiru herbalni tonovi, mineralnost i svježe kiseline, što mu omogućava vjerovatno višedecenijsko uspješno starenje u boci. Kao i kod prethodnih berbi ovog vina, grožđe dolazi s najboljih položaja za žilavku u Carskom vinogradu Ušće, a sortni sastav u kojem je pored žilavke i nekih 7% bene u suštini je isti kao u vrijeme austrougarske monarhije kada se vino s ovih hercegovačkih terena pilo u Beču na carskom dvoru.

Zlatna Vukoje Selekcija Bijela 2016 kupaža je probranog grožđa iz Zasad polja koju čine 70% šardonea, dok je ostatak žilavka i dubrovačka malvasija. Macerirano i zatim dvije godine u hrastovim baricima, što je znatno više nego što je bio slučaj s prethodnim berbama, vino je dobilo moćno tijelo i elegantnu kremastu strukturu zaodenutu u nežne tanine. Arome iz kojih izranjaju badem, vanila, žuto voće i ukus putera, posljedica jabučno-mliječne fermentacije, te već poslovična mineralnost koja se osjeća u svim Vukoje vinima, daju osnovni pečat ovom velikom vinu koje će se naći u prodaji sredinom 2020. godine.

Vranac Vukoje Rezerva 2015, crvena perjanica vinarije, vino koje se pravi samo u najboljim godinama, bilo je 32 mjeseca u bariku (prethodne berbe odležavale su do 18 mjeseci), a na tržištu će se pojaviti 2021. godine. U procesu proizvodnje vino je ostalo čak 30 dana na maceraciji, a snažne začinske note, herbalnost, naglašena voćnost i tonovi bibera i duvana udomljeni su u 14,5 procenata alkohola koji ne uspijeva da se probije kroz sve senzacije koje vam iz čaše napadaju čula. Za razliku od prva dva bijela vina ovom vrancu treba još nešto više vremena kako bi se tanini ispolirali i svo to bogatstvo skladno posložilo u boci, ali potencijal je fantastičan.

Zlatna Vukoje Selekcija Crvena 2013, kupaža kaberne sovinjona, koji s 48% čini "kičmu" vina, a zatim merloa, vranca i širaza, takođe je bila u buretu znatno duže nego ranijih godina, čitavih 40 mjeseci i to nakon 40 dana maceracije u dodiru s pokožicom. Iako će u prodaju tek krajem 2020. godine nemoguće je sakriti uzbuđenje koje već sada nudi svaki gutljaj ovog vina. Sočno, toplih tanina, s mirisima šumskog voća na sve strane i živim kiselinama, sve kipiti od potencijala. Ako bi u narednih nekoliko godina imali nekakvo regionalno ocjenjivanje, Zlatna Vukoje Selekcija Crvena 2013 bi već sada slovila kao ozbiljan kandidat za jedno od najboljih crvenih vina regiona. U svakom slučaju, ako uspijete da ga nabavite kada stigne u prodaju obezbjedićete sebi vrhunsko vino koje možete da otvorite i poslije nekoliko decenija!

Konačno, Širaz 2016 nova je etiketa koja će izaći u javnost 2022. godine u okviru takođe nove premijum linije Porodična rezerva Vukoje. Rađeno u amarone stilu, sa 16 % alkohola, vino je odležalo 22 mjeseca u bariku i ima izrazito vibrantne kiseline. Iako još veoma mlado, moglo bi da se kaže da po nekim karakteristikama ovaj širaz priziva poređenje sa širazima sjeverne obale Rone. Slojevi ukusa koji se otvaraju u čaši kreću se od borovnice i ribizle, pa do kafe, kandiranog voća, kože i dima. Širaz 2016 već sada govori hiljadu jezika, a vjerovatno će takav utisak biti i poslije 30-40 godina! Vino je to koje se s posebnim nestrpljenjem očekuje i koje će gotovo sigurno već postojeći veliki ugled vinarije dodatno podići.

U organizaciji Udruge FER+PLUS uz pokroviteljstvo Općine Feričanci, tvrtke Osilovac d.o.o. u čijem sastavu je vinarija Feravino te Osječko - baranjske županije u Feričancima je održan 2. Međunarodni festival frankovke. Festival u ovoj maloj slavonskoj općini organiziran je u cilju promocije najpoznatije sorte grožđa iz feričanačkog vinogorja te turističke promocije Općine Feričanci.

U sklopu manifestacije održano je niz događanja, pa je tako HPD "Sokol" Feričanci organizirao planinarsku manifestaciju "Kroz šume i vinograde" u kojoj su sudjelovali planirari HPD-a Papuk Virovitica.

Jednako tako održan je i Dan otvorenih vrata podruma vinarije Feravino, a ljubitelji trčanja u prirodi otrčali su polumaraton "Feričanci Wine Run" duljine 10 km. Također je održana i biciklistička utrka biciklista rekreativaca duljine 20 km, a sve je zaključeno velikom završnicom i proglašenjem pobjednika svih natjecanja u središtu Feričanaca kojoj su su nazočili zamjenik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović, dopredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević, predsjednik uprave NEXE grupe Ivan Ergović i mnogi drugi.

Prije svega moram se zahvaliti svima koji us na bilo koji način sudjelovali u organizaciji našeg drugog međunarodnog Festivala frankovke. Ove godine festival je puno veći, brojniji po svemu, od izlagača, proizvođača vina do posjetitelja i nadam se da će on postati tradicija jer Feričanci su upravo najpoznatiji po frankovki, kako po vinu tako i po samoj sorti grožđa. Cilj je da promoviramo našu općini u najboljem mogućem svjetlu i nadam se da je svaki posjetitelj s ovog festivala ponio barem jedan djelić Feričanaca sa sobom - rekao je načelnik općine Feričanci Marko Knežević.

Prigodnim riječima obratio se i predsjednik Uprave NEXE grupe Ivan Ergović.
Stvarno sam ponosan na ovaj drugi Festival frankovke, prije svega dragao mi je zbog ovako velikog posjeta, ali i činjenice da smo ove godine u natjecanju vina imali 64 uzorka iz cijele regije. Ovo je dobar putokaz da u budućnosti stvorimo pravi brend Feričanaca kroz frankovku i naše Feravino, a naravno i druga vina feričanačkog vinogorja - rekao je Ergović.

Dragan Kovačević dopredsjednik HGK-a čestitao je organizatoru i čelništvu Ferravina na odličnoj organizaciji.
Ekipa ove Općine i feravina ulaže ogroman trud u brendiranje frankovke i cijelog feričanačkog kraja. Vino frankovka ovoga kraja najbolja je i dobitna kombinacija sljubljivanja vina i svih prepoznatljivih slavonskih, domaćih delicija od fiša i čobanca do kulena i kobasice i zato vjerujem da će ovaj feričanački kraj vrlo brzo postati jedna prepoznatljiva, vinska i gastronomska turistička destinacija. Naravno Hrvatska gospodarska komora tu će biti čvrsti oslonac jer želimo Hrvatsku brendirati kao zemlju vina po uzoru na Toskanu u Italiji ili Bordeaaux u Francuskoj, želimo biti perjanica eno i gastro ponude te time dati svoj puni doprinos u turističkom razvoju Hrvatske. Mali Feričanci su ovim pokazali da idemo pravim putem i da tu priču samo zajedno možemo ostvariti - rekao je između ostalog Kovačević.

Festival Frankovke otvorio je zamjenik župana OBŽ Goran Ivanović.
Frankovka je zasigurno brend ne samo feričanačkog kraja i cijele Osječko-baranjske županije i zato Županija to cijeni i zna prepoznati. Ove godine je festival puno bolji, brojniji i jači nego prošle i to me posebno veseli i pokazuje se da idemo pravim putem da kao Županija zaštitom naših priredbi i proizvoda postanemo zapisani na karti turističke ponude Hrvatske - rekao je Ivanović.

U nastavku svečanosti podijeljene su nagrade za sva natjecanja, pa je tako pobjednica polumaratona Wine run Dubravka Mesec, drugo mjesto pripalo je Mariji Novoselec, dok je treća bila Danijela Černić. U muškoj konkurenciji slavio je Damir Mesec, drugi je bio Hrvoje Bašić dok se broncom okitio Robert Ruhek. Potom je uslijedio onaj najsvečaniji dio, proglašenje najboljih vina. Na ocjenjivanje je pristiglo 64 uzorka, a apsolutni pobjednik i šampion festivala je Frankovka miraz berba 2017. Feričanačkog Feravina.

Prije svega moram reći da smo ponosni na lokalnu zajednicu, Općinu i sve ljudi koji su organizirali i bili dio ove odlične manifestacije. Što se tiče ocjenjivanja vina, ove godine imamo 20 i nešto uzoraka više nego prošle, a uzorci su stigli iz cijele Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Presretni smo i ponosni što smo evo i drugu godinu za redom šampioni ovog festivala i to je pokazatelj da to što mi u našoj vinariji radimo s frankovkom će sigurno i na tržištu polučiti dobre rezultate - zaključio je predsjednik Uprave Feravina Ivan Maričić.

Festival je zaključen kulturno-umjetničkim programom u kojem su nastupili Dječja folklorna skupina KUD-a "Manuel" Feričanci, Muška pjevačka skupina KUD-a Crkvari, Ženska pjevačke skupina "Šokice" Slavonski Brod te Tamburaški sastav Kontra.

Švedski kraljevski par pio je naše vino: kralj cabarnet suvignon, a kraljica maraštinu. Jeli su "prišku" - beskvasni kruh, domaći pršut, pancetu, Puđin sir, kušali maslinovo ulje. Prema protokolu, trebali su se zadržati 45 minuta, ali kraljici i kralju se toliko svidjelo da su ostali dva i pol sata. Opustili su se, ja sam kralju pričao o svojoj obitelji, Nadinu, ekološkoj proizvodnji vina, proveo ga kroz vinariju, pokazao Prkos, mjesto iz kojeg je majka Zlatana Ibrahimovića... Kraljica je razgovarala s mojom mamom, deset ju je puta poljubila, časkala s djecom, prisjeća se Šime Škaulj (64) dana kad su njegovu vinariju u Nadinu, u srcu Ravnih kotara, u travnju 2013., posjetili švedski kralj Gustaf XVI. i kraljica Silvia, sa starijom kćeri i cijelom svitom.

Uz obitelj Škaulj, dočekali su ih zadarski župan Zrilić i tadašnji ministar turizma Darko Lorencin te članovi KUD-a "Branimir" iz Benkovca, ali i mještani. Okupilo se kod Škauljovih oko dvjestotinjak ljudi. Nije, međutim, švedski kralj baš slučajno posjetio Nadin. Bili su službeno u Hrvatskoj, a kralj i kraljica tražili su da posjete neko ekološko imanje. Ljudi iz kraljevskoga protokola obišli su pet-šest destinacija u Zadarskoj županiji, a "kraljičina prva dama" (koja se službeno baš tako zove) izabrala je upravo Vinariju Škaulj u kojoj se proizvode ekološka vina.

U čemu je tajna, pitamo Šimu Škaulja?

U posvećenosti poslu, tlu, mikroklimi i dobroj sirovini, jer od dobrog grožđa može se napraviti dobro ili loše vino, a od lošeg samo loše vino - objašnjava Šime Škaulj.

Ekološki uzgoj grožđa Škaulj i ostali vinogradari i vinari u Nadinu mogu zahvaliti spletu okolnosti. Naime, za vrijeme srpske okupacije, dok su bili u progonstvu, vinogradi u sastavu Poljoprivrednog kombinata Zadar nisu obrađivani, što znači da se nisu tretirali pesticidima.

Nakon povratka država je povratom, denacionalizacijom zemljišta, ali i koncesijama domaćim ljudima predala parcele vinograda koji su bili u sastavu PK-a Zadar. U vrijeme socijalizma u tim vinogradima su bile posađene visokorodne sorte vinove loze, a vino se izvozilo u SSSR i za njega je JNA dobivala oružje - puške, haubice, municiju, rakete. Tako je bilo do rata.

No, kad su Srbi okupirali Ravne kotare, oni praktički vinograde PK-a Zadar nisu obrađivali, niti su ih gnojili niti prskali. Tako se tlo kroz sve te godine relativno očistilo.

Pokojni Jakovčić iz Zagreba, koji je radio u Chromosu, naš prijatelj, bio je najveći zagovornik ekološke proizvodnje i na to nas je nagovorio - otkriva Šime Škaulj o počecima ekološke proizvodnje vina u starim vinogradima koji su, prema procjeni struke, u to vrijeme bili ekonomski neisplativi. No , sada je u Nadinu u bivšim vinogradima PK-a Zadar oko 150 hektara vinograda u ekološkoj proizvodnji vina.

Počeli smo ispočetka, ja sam najprije dobio 2,5 hektara u koncesiju. Poslije sam se još natjecao i dobio 3,5 hektara jer sam imao dobre uvjete: vinariju, mehanizaciju, uredno sam plaćao obveze. Onda sam kasnije kupio dvije parcele... itd., priča Šime Škaulj, koji sada ukupno ima 15 hektara vinograda. On je sa sinom Tomislavom od 2006. pa do danas iskrčio sve stare panjeve vinove loze i posadio čokote novih sorata. Škaulji godišnje uberu 15 vagona grožđa, proizvedu najmanje 80 tisuća litara vina, znači oko 110 tisuća butelja.

Svaka butelja ima ekoznak, okrugli je naš hrvatski, a kvadratni je europski - veli Šime Škaulj.

No, u čemu je tajna ekološke proizvodnje vina i kako se to radi?

Mi vinovu lozu tretiramo samo dopuštenim sredstvima, preparatima na biljnoj bazi; na bazi algi, koromača, koprive, kalijeve staklene vode, bakra. Dopušteno je, recimo, prskanje loze sa šest kg bakra po hektaru zbog plemenjače, peronospore, u tijeku jedne vegetacijske godine, a mi još nikad nismo po hektaru prskali više od 2,5 kg. Mi smo tri puta ispod dopuštenih količina - objašnjava Šimin sin Tomislav Škaulj. On redovito ide na seminare, educira se i stalno proširuje svoje znanje o ekološkom uzgoju vinove loze.

Vino se radi u vinogradu. Kad vinogradar proizvede dobro grožđe, onda enologu nije problem napraviti vino. To su onda slatke brige, ali ako dođe loša sirovina, onda treba biti mačak pa napraviti dobro vino - dodaje Tomislav.

Ali, osim dobrog grožđa, za dobro vino potrebno je još puno toga: dobri enolozi i praćenje tržišta.

Šime Škaulji i njegov sin Tomislav objasne enolozima kakvo vino žele, a vodi ih ono što tržište traži.

Oni poštuju naše iskustvo, a mi njihovu struku. Proizvodimo vina koja najbolje idu, a to su svježa vina. Snažna, jaka vina s 15-16 posto alkohola nisu tražena - objašnjava Šime Škaulj, a sin Tomislav se nadovezuje:
Prije nego što odlučimo kakvo vino želimo, uzmemo parametre grožđa prije berbe; slador, kiseline, ph vrijednosti, zrelost... Onda se konzultiramo kako iz pojedine sorte grožđa izvući najbolje. Sladora u našim grožđima imamo i previše, ali nas ponekad malo zabrinjavaju kiseline, budu relativno niske u crnim sortama. Zbog toga berbe kreću malo ranije ili u dvije faze - kaže Tomislav.

U ekološkoj proizvodnji se, naime, stvari ne mogu korigirati i ne smije se uopće intervenirati.
Vino će biti od grožđa kakvo smo ubrali. Inspekcija nam dolazi nekoliko puta godišnje i ne smiju pronaći ništa što ne pripada ekološkoj proizvodnji. Onaj tko ima ekocertifikat, mora se držati pravilnika. Ako netko nešto zabrlja, slijedi kazna do 50 tisuća eura. Tko se s tim može kockati!? - pita se Šime Škaulj, koji uvijek angažira najbolje enologe.

Miodrag Hruškar je naš najbolji enolog. Njegova su vina dobila najveći broj nagrada na međunarodnim i državnim izložbama. Tu je i Krešimir Ivančić. I naša Cvita Eškinja, cura koja je dosta pedantna i ozbiljna enologinja, koja se školovala u Italiji - ističe Šime Škaulj.

Rezultati potvrđuju njegove riječi. Vina obitelji Škaulj dobila su prestižne nagrade, od domaćih do Decanterovih.
Godine 2012. prvi smo dobili Decanterovu srebrnu medalju za cabarnet suvignon berbe 2010. Te godine nitko nije dobio zlato, a naše vino je bilo najbolje ocijenjeno. Sljedeće godine smo dobili broncu za merlot desertni iz berbe 2011. - kaže Škaulj.

Škaulji govore kako su svoju vinariju digli iz pepela, iz dalmatinskog dišpeta:
Ovdje su se rodili moji pradid, did, ćaća, ja. I moja dica, a onda su Srbi srušili sve. U čovjeku to probudi inat - veli Šime Škaulj.

Najprije je Badelu dvije-tri godine prodavao grožđe dok se nije upitao: "Zašto da radim za Badel ako mogu za sebe?"!
Imao sam neku ušteđevinu budući da sam se bavio prodajom povrća i voća - kaže Šime. Znao je on uvečer u 7 sati sjesti u kamion i otići u Međimurje, natovariti krumpire i ujutro u 7 biti na zadarskoj pijaci. Od zarađenog novca u Nadinu je na starim temeljima napravio novu kuću i vinariju.

Uz podršku i rad cijele obitelji, posebno sina Tomislava, Šime Škaulj je uspio.

Danas su njihova vina cijenjena i tražena. U vinariju dolaze organizirane grupe, ali i pojedinci: od čeških i slovenskih parlamentaraca, albanskih političara, europskih bogataša do hrvatskih generala, poput Gotvine, estradnih zvijezda. Svi žele kušati njihova vina. Nema stranca koji je posjetio Vinariju Škaulj a da pritom nije fotografirao ploču koja podsjeća da su švedski kralj i kraljica bili u vinariji.
Za vrijeme turističke sezone posjeti nas dvije-tri tisuće Šveđana. Svi koji dođu na godišnji odmor u Zadar, a čuli su da je ovdje bio kraljevski par, obvezno dođu i tu. S nekim Šveđanima smo se sprijateljili, neki su i kuće ovdje kupili. Ovdje im je jeftino. Osim Šveđana dolaze: Francuzi, Nijemci i Slovenci. Naša vina najviše kupuju Francuzi. Malo ih dolazi, ali nijedan nije otišao bez par paketa vina, Nijemci također znaju što je dobra kapljica, priča Šime i tvrde da poslije degustacije, mnogi kupe ne samo bocu nego nekoliko boca ili kašeta vina. Za hrvatski standard Škauljova vina su skupa, međutim, strancima je cijena jako povoljna.

Godišnje prodamo gotovo pa sve što je za prodaju. Sada prodajemo vina iz berbe 2015., slijede ona iz 2016. Dosad smo prodavali mlađa vina. Uz degustaciju vina, gosti su oduševljeni i ambijentom Ravnih kotara. Oduševe se mirom, tišinom i pogledom. Kad je lijepo vrijeme, iz Nadina se, kao na dlanu, vide otoci - od Lošinja do Kornata - zaključuje Šime.

Prvi put, u sklopu tradicionalne trodevne manifestacije "Bela nedeja" u Kastvu će se na trgu Lokvina održati "Festival autohtonih hrvatskih vina LokVina" 5.-7.10. na kojem će se predstaviti 15-tak proizvođača autohtonih hrvatskih vina poput Belice, Jarbole, Žlahtine, Škrleta i sl. i proizvođači suhomesnatih proizvoda pršuta, sira i maslinovog ulja.

Ove, 2019. godine, "Bela nedeja" održava se 5., 6. i 7. listopada u poslijepodnevnim satima s bogatim programom, ponudom proizvoda te hrane i pića, nastupom poznatih estradnih imena, te okuplja mnoštvo posjetitelja iz Primorsko - goranske i okolnih županija. Procjenjuje se da "Belu nedeju", ako je lijepo, suho, sunačno vrijeme u tri dana održavanja posjeti čak do 80.000 posjetitelja.

Sam festival LokVina bit će prodajnog karaktera i otvoren subotu od 14:00 do 20:00, a nedjelju od 12:00 do 20:00, a ponedjeljak od 10:00 do 20:00 sati. Ovogodišnji izlagači su ispred Udruge "Žlahtina vinogradari i proizvođači vina" - Poljoprivredna zadruga Gospoja, Kuća vina Ivan Katunar, Vinska kuća Pavlomir i Vinarija Šipun, ispred Udruge prijatel ruž, grozja i vina "Belica" - Vina Plovanić, ispred Udruge proizvođača grozja i vina "Jarbola" - OPG Ružić, ispred Proizvođačke organizacije "Škrlet" - Vinarija Florijanović i Vinarija Trdenić, Udruga vinogradara, vinara i maslinara "Sveta Lucija" iz Crikvenice, Kutjevo d.d., Vrhunska vina "Đurinski" i OPG Pršutana Antolović.

Drago mi je da smo okupili najznačajnije udruge vinara s Kvarnera - Belica, Jarbola, Žlahtina i Sveta Lucija te da smo dobili njihovu podršku, odnosno da se vinari s Kvarnera osjećaju organizatorima ovakvih događanjima i nositeljima novoga branda Quarner Quality. Vjerujem da je ova manifestacija, uz svesrdnu podršku Grada Kastva i Turističke zajednice Grada Kastva, te Udruge Belica kao domaćina, vjetar u leđa promociji, pozicioniranju i brandiranju ne samo kvarnerskih vina i Kvarnera već svih autohtonih vina Hrvatske. Ovakva manifestacija zasigurno doprinosi brandiranju Kvarnera kao eno - gastro turističke destinacije, jer vino mora postati razlog dolaska turista na Kvarner. Svi smo ponosni na kvarnerske autohtone sorte, na vinare koji čuvaju te sorte i proizvode sjajna vina - rekao je organizator festivala dr.sc. Žarko Stilin.

Posredstvom dansko-hrvatske kompanije "Golden Valley Croatia" s ciljem plasiranja hrvatskih proizvoda, ponajviše ekoloških, na tržište Europske unije, odnedavno su vina poznatog vinara Ivana Enjingija iz Hrnjevca kraj Kutjeva u ponudi kupcima u Danskoj, te susjednim skandinavskim zemljama.

Plasman je potakao i dogovorio Kruno Kaić, umirovljeni danski gospodarstvenik hrvatskih korijena, koji je rođen i odrastao u Trenkovu.

Dancima je otpremljena prva pošiljka Enjingijevih vina i to paleta iz asortimana njegovih podruma. Imajući u vidu da ekološki proizvodi u toj i susjednim zemljama imaju dobro prođu na tržištu sigurno je da će ova kvalitetna vina naći put do kupaca.

Što je jako bitno u ovu suradnju uključen je jedan od najpoznatijih danskih stručnjaka za pronalaženje novih tržišta Tore Hartelius, koji je poznat i po zahvatima pronalaženja rješenja za tvrtke koje su u ozbiljnim financijskim problemima. Evo što o suradnji s njime piše danski poduzetnici i bisnismeni.
Tore je spasio tvrtku stotinama tisuća kruna aktiviranjem njegove mreže. On pruža strateški smjer i pomaže u osiguravanju da se tvrtka vodi na odgovoran način - tvrdi jedan poduzetnik iz Kopenhagena.

Rad s Torom jasno mi je dao do znanja koji su mi ciljevi, ali i kako postići rezultate koje želim, profesionalno i privatno. Nakon što se Tore uključio u moju tvrtku, prešli smo od bankrota do vođenja zdravog poslovanja s profitom i jasnim planom i fokusom rasta.

Fokus, smjer, strategija i podrška - sve je presudno za moj daljnji razvoj - napisali su danski gospodarstvenici nakon suradnje sa njime ohrabreni novim koracima i ozdravljenju u poslovanju.