Vinogorja

Beograd je, uz Beč, jedini glavni evropski grad koji ima svoje vino i vinograde sa zaštićenim geografskim poreklom.

Kako bi se taj potencijal što bolje iskoristio u turističke svrhe, krajem marta ove godine predsednik udruženja Vinski putevi Srbije Zoran Rapajić i direktor Turističke organizacije Beograda Miodrag Popović potpisali su Protokol o saradnji, kojim je zvanično uspostavljen Vinski put Beograd, kao novi turistički proizvod prestonice.

Vinski put Beograd u prvoj fazi obuhvata 9 vinarija na teritoriji celog grada, omeđenog na severu naseljem Ovča, sa zapada Vranićem, a na jugu i istoku teritorijama opština Lazarevac i Mladenovac. Osim vinara i vinogradara, Vinski put Beograd obuhvata i restorane, etno sela, kulturno-istorijske znamenitosti, ali i proizvođače suvenira, domaće hrane i pića, poput rakije i likera.

Zato ne čudi što se na vinskom putu Beograda našla i jedna destilerija podno Avale. Reč je o destileriji Kuburić, koja od 1985. godine proizvodi čuvenu rakiju Bojkovčanku. Dobija se od 4 različite vrste šljive (od kojih su dve autohtone!), a potom zri u hrastovim buradima, zbog čega po boji i kompleksnom ukusu više nalikuje konjaku. Ova rakija, izuzetnog kvaliteta, našla se na 5 kontinenata, ali i na ruskoj svemirskoj stanici Mir!

U sklopu destilerije Kuburić smešten je i jedinstveni Muzej rakije, u kom se nalazi i najveća ručno duvana flaša na svetu, koja je upisana u Ginisovu knjigu rekorda, ali i replika flaše koja je napravljena na zahtev nekadašnjeg francuskog predsednika Šarla de Gola, kao i replika neobične boce u obliku ptice koju je naš bivši predsednik Tomislav Nikolić poklonio Vladimiru Putinu, i one koju je pokojni premijer Zoran Đinđić darovao Bilu Gejtsu.

U ovom muzeju, među brojnim zanimljivim eksponatima, videćete i stare kazane, "magičnu slavinu" iz koje voda teče bez dovodnih cevi, kao i šematski prikaz starenja rakije u buradima, a saznaćete i jednu zanimljivost: da je prvi prijavljeni patent u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca bio kazan za rakiju, što samo svedoči o važnosti rakije u našoj tradiciji i kulturi.

Nedaleko od destilerije Kuburić smestila se vinarija Emporio, prepoznatljiva po tome što se u njoj, osim belih šardone i sovinjon vina, kao i pinot noir i širaz crvenih vina, proizvodi i penušac vrhunskog kvaliteta, i to tradicionalnom šampanjskom metodom u boci. Veruje se da je baš tu rođen prvi srpski penušac, ali vlasnik vinarije Emporio Aleksandar Stojaković to demantuje.
Proizvodnja penušavog vina šampanjskom metodom u boci datira oko 120 godina unazad - Venčačka zadruga je prva proizvela penušac kod nas, tako da mi nismo prvi, nego samo jedni u nizu - tvrdi ovaj proizvođač vina, koji je bogato iskustvo i znanje o proizvodnji vina sticao u Italiji.

Zahvaljujući pogodnom tlu i adekvatnim vremenskim uslovima, na rubu Beograda - u Vraniću, uzgajaju se najbolje sorte grožđa, od kojih se dobija prvoklasno crveno vino. Upravo tu, na površini od 2,5 hektara smestila se vinarija Trišić, sa vinogradom koji je podignut 2008. godine. Iako mlada, crvena vina ove vinarije, poput Trišinog vina, sačinjenog od sorte kaberne sovinjon, na međunarodnim takmičenjima dobijaju najveće ocene i odnose ubedljive pobede.

Trišino vino je proglašeno za apsolutnog šampiona na Sajmu vina 2016. godine, gde je bilo ocenjeno kao najbolje srpsko crveno vino i pobralo sva moguća priznanja i diplome, a nimalo za njim ne zaostaje ni naše Dimasid vino, koje je kupaža kaberne sovinjona, merloa i kaberne franka - otkriva Momčilo Trišić, vlasnik istoimene vinarije.

Vina odnedavno proizvodi i Slaviša Živković, vlasnik poznatog etno sela Babina reka u opštini Lazarevac, koji je ove godine za svoje vino takođe nagrađen zlatnom medaljom.

Ovaj etno kompleks, kao i sve navedene vinarije i destilerija, imaju sve preduslove i kapacitete da ugoste određeni broj posetilaca, kao i odličnu gastroenološku ponudu. Ono što je, po rečima Zorana Rapajića iz Vinskih puteva Srbije neophodno uraditi kako bi Vinski put Beograd zaživeo, jeste postavljanje vinske signalizacije, poboljšanje saobraćajne infrastrukture, veća svest o ekologiji i bolja promocija ovog vinskog puta.

Uoči Urbanovog koje se održava u Štrigovi ovog vikenda, u zagrebačkom restoranu Apetit City predstavljena su vina Štampar, Cmrečnjak i Novak.
U zagrebačkom restoranu Apetit City predstavljena su vina Štampar, Cmrečnjak i Novak Morana Popovcic
Naša udruga okuplja 24 vinara, i prva smo udruga koja je napravila bocu autohtone sorte pušipela. Kontinuirano radimo na kvaliteti, a priznanja koja nam stižu s natjecanja to i dokazuju, istaknuo je David Štampar, vlasnik vinarije i predsjednik udruge Hortus Croatiae.

Marko Cmrečnjak ističe kako se njegova obitelj vinarstvom intenzivnije bavi od 1992.godine te kako imaju 20-ak hektara i 13 sorti.
Pjenušce proizvodimo od 2010., a zadnji smo zasadili merlot, dok od sorti najviše radimo na autohtonim međimurskim sortama, poručuje Cmrečnjak.

Boris Novak i njegova vinarija obilježavaju desetu godišnjicu novog podruma, a u vlasništvu imaju desetak hektara te surađuju s nizom kooperanata.
Naš pravac je razvijati kvalitetna i vrhunska vina. Pušipel kao sorta još nije rekao svoju zadnju riječ i ima potencijala, no čeka nas još puno rada, poručuje Novak.

Štampar je istaknuo kako ovogodišnje Urbanovo osim festivalskog djela na kojem će biti izloženo stotinjak vina iz 24 vinarije vikend kasnije donosi i dane otvorenih podruma. Inače, Međimurska županija slovi kao najpoželjnije destinacija za kratke odmore i približava se broju od 200.000 noćenja godišnje.

Štampar je najavio i kako u suradnji sa županijom i općinom planiraju vidikovac na Mađerkinom bregu na kojem je 18 hektara vinograda čime će Međimurska županija dobiti još jednu nezaobilaznu destinaciju. U pitanju je lokacija s koje pogled puca na 5 države u podnožju - Slovačku, Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Hrvatsku, a od Štrigove je udaljena svega nekoliko kilometara.

Izdavačka kuća Michelin iz Pariza drugi put za redom izdala je specijalno izdanje crvenog vodiča koji je u cijelosti posvećen Istri, što je novo veliko priznanje toj regiji i njezinoj gastronomiji i drugoj ponudi, ističu iz Turističke zajednice Istarske županije.

Riječ je o publikaciji kakve Michelin objavljuje za gourmet destinacije poput Pariza, Barcelone, regije Trentino Alto Adige i druge koje su uvrštene i u nacionalna izdanja, ali zbog njihovih specifičnosti, važnosti teritorija i gourmet ponude, predstavljene su i u posebnim izdanjima.

S obzirom da je prema kriterijima Michelina Istra definirana kao mala destinacija s ograničenim brojem preporučenih adresa, u novom istarskom izdanju regiji je ponovo potvrđena jedna zvjezdica, kao i dosadašnje preporuke, s time da su popisu preporuka dodana još dva nova objekta - Buščina i Badi, oba iz Umaga.

Ukupno cijela Hrvatska ima tri restorana s Michelinovom zvjezdicom i 55 restorana s preporukom.
Ovogodišnja novost je to što je u vodiču, osim turističkog djela Zelenog Michelina, predstavljeno i 16 najboljih istarskih vinarija te jednaki broj uljara. Ovo je izdanje za Istru vrlo bitno, a njegovi učinci posebno su važni za narednu perspektivu Istre. Već sada radimo na izdanju za 2019. te će se prema prvim pregovorima otvoriti mogućnost za uključivanje većeg broja preporučenih adresa ili pak onih sa zvjezdicama, što ovisi o našim ugostiteljima i njihovim performansama te o ocjenama inspektora, kazao je tim povodom direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević.

Poručuje i da bi svi morali cijeniti taj prostor koji nam se otvara, jer Istra već gotovo deset godina pokušava na veća ili manja vrata doći do pozicije da se uopće razmišlja o njoj, a sada je ponovo uspjela napraviti iskorak i ojačati suradnju s Michelinom, što predstavlja i dodatni kvalitetni alat promocije.

Crveni Michelinov vodič drži i velikim priznanjem za istarsku gastronomiju.

Vodič Michelin - Istra Croatia dostupan je na englesko-njemačkom jeziku, a tiskan je u 15 tisuća primjeraka koji se dijele besplatno te će se, osim u uvrštenim restoranima, nalaziti na najfrekventnijim ključnim mjestima u Istri.

Pod naslovom "Nezaboravni okusi, mirisi i uspomene" Michelin Istru opisuje kao jedinstvenu zemlju na Mediteranu te, za poluotok srcolikog oblika, uronjenog u kristalnom plavetnilu Jadranskoga mora, ističe da je skriveni prirodni vrt koji polako otkriva svoje tajne ljepote. Poseban naglasak daje istarskom tartufu, ekstradjevičanskom maslinovom ulju i vinu, a potom su mjesta raspoređena abecednim redom i u skladu s time predstavljeni restorani na način da svaki ima predviđeni prostor s opisom i najvažnijim informacijama.

Na ocjenjivanje vina koje je prethodilo Sajmu pristiglo je 150 uzoraka vina (59 hobisti i profesionalci 91) od ukupno 82 vinara. Temeljem Pravilnika ocjenjivanja vina i voćnih vina Sajma i izložbe zagorskih vina, Ocjenjivačka komisija izvršila je ocjenjivanje vina.

Ocjene je dobio 149 uzorak. Dodijeljeno je 7 velikih zlata, 38 zlata, 72 srebra, 30 bronci i 2 priznanja. Proglašenje pobjednika i dodjela priznanja bit će održani u subotu, 19. svibnja, s početkom u 18,00 sati. Pokrovitelj manifestacije je Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović, supokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede a medijski pokrovitelji Radio Kaj i Zagorski list.

Na sajmu izlažu:

Proizvođači vina

• Vinarija Bodren
• Vina Vuglec
• Vinarija Kopjar
• Vinarstvo Micak
• Vinarija Sever
• OPG Prekratić
• OPG Zdolc
• OPG Petrišić
• OPG Žerjavić
• OPG Jakuš
• Bolfan
• Stol sa autohtonim sortama Hrvatskog zagorja

Gastro ponuda zagorja

• Vila "Zelenjak-Ventek"
• Restoran "Rody"-obrt za ugostiteljstvo, izradu štambilja i usluge smještaja
• Restoran "Zlatni lampaš"
• Trgovina i ugostiteljstvo "Micak"
• Bistro "Broz"
• Krass hotel d.o.o.

Proizvođači poljoprivrednih proizvoda

• OPG Šoštarić Ivan
• OPG Kraljić Stjepan
• VEMA-pleteni proizvodi i trgovina
• OPG Ban Damir Ekomedo
• PAN obrt za izradu tradicionalnih drvenih igračaka vl.Ivica Mesar
• Kolači i torte Tri užitka
• OPG Sinković Danijel
• Pjesko - obrt za izradu i trgovinu

Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska turistička zajednica, pod brandom "Vina Croatia - vina mosaica" organiziraju promociju hrvatskih vina, koja će se održati od 18. do 20. svibnja na poznatom trgu Wittelsbacherplatz u Münchenu.

U sklopu programa, koji za cilj ima internacionalizaciju poslovanja hrvatskih tvrtki i proizvoda, ali i promociju Hrvatske kao turističke destinacije, predstavit će se 12 hrvatskih tvrtki. Osim javnog predstavljanja na trgu Wittelsbacherplatz, dodatno je organizirano stručno vođeno kušanje vina (Masterclass), koje će se održati 18. svibnja u Gardenu, restoranu jednog od najpoznatijih hotela Bayerischer Hof. Program stručnog kušanja vina vodit će Ivan Barbić (Master of Wine - MW).

Među 12 hrvatskih tvrtki i subjekata koji sudjeluju u projektu predstavljanja eno-gastronomske ponude su Aura Delikatessen, Baba delicije - Kuća pršuta, Badel 1862, Dingač Skaramuča, Kutjevo, Maraska, OPG Rajka Dvanajščak, Osilovac - Feravino, PP Orahovica, PZ Masvin, PZ Vrbnik i Zigante Tartufi. Posjetitelji će na jednom od centralnih trgova u Münchenu, svaki dan od 12 do 20 sati, imati mogućnost kušanja nekih od najboljih hrvatskih vina i delikatesa i to u sklopu brojnih štandova, dok će se u "gastro kući" svakodnevno kuhati tradicionalna hrvatska jela.

Osnovni cilj ovakvih akcija je plasman hrvatskih proizvoda na novim tržištima te promocija među novim kupcima pa će se promocije nastaviti i u drugim zemljama iz kojih u Hrvatsku dolazi najviše turista. Projekt "Vina Croatia - Vina Mosaica" okuplja domaće proizvođače vina s ciljem pozicioniranja Hrvatske na vinskoj karti svijeta. Proizvođači na tržište izlaze zajednički, s prepoznatljivim brendom, nastojeći povećati prodaju na domaćem i stranom tržištu te povećati konkurentnost domaćih vina. Kod predstavljanja hrvatskih vina naglasak je na povijesnoj baštini proizvodnje, kvaliteti, jednostavnosti i pristupačnosti.

Njemačka za hrvatski turistički sektor predstavlja najvažnije emitivno tržište s kojeg se ostvaruje najveći turistički promet. Tako je s ovog tržišta u 2017. godini ostvareno 2,7 milijuna dolazaka i više od 20 milijuna noćenja, dok je tijekom prva četiri mjeseca ove godine ostvareno 141.000 dolazaka (+10%) i 559.000 noćenja (+1%).

Prošle godine čak 25 ekipa s cijelog područja Slavonije od Bizovca, Velimirovca, Valpova Osijeka preko Požeštine do Pakraca natjecalo se na 2. Festivalu slanine i vina "Slanvin" u Kaptolu. I ove godine organizator tjednik Kronika požeško-slavonska, Požeški čuvari baštine i Udruga vinogradara, vinara i voćara Vino-kap općine Kaptol pripremili su još veću manifestaciju. Pokrovitelji manifestacije su Općina kaptol i Požeško-slavonska županija.

Jedna je to u nizu gastro i eno manifestacija kojom se želi vratiti na stol stare i tradicionalne mesne delicije Slavonije, koje su jedno vrijeme polako nestajale s tradicionalne prehrane. - Našeg Slavonca uvijek ste prije mogli prepoznati i opisivali su ga uvijek s torbicom preko ramena u kojoj je uvijek nosio komad slanine, komad kruha i glavicu luka. Slanina je nepokvarljiva, može se uvijek jesti, a mogla ga je hraniti nekoliko dana. Uvijek je teško radio Slavonac, na polju i u šumi, pa je i prehrana trebala biti jača. Danas se više ne radi kao prije, no to nije razlog da ne pripremamo i dalje svoje suhomesnate specijalitete po kojima je Slavonija nadaleko poznata. Uz švargl, čvarke, kobasice, kulen i šunku, tu je svakako i slanina. Danas zbog toga slavimo slaninu, a na našem Festivalu slanine i vina natječemo se tko će napraviti najljepšu "slaninsku ružu" i ispeći je na otvorenoj vatri. To je poznati specijalitet koji se uvijek pravio na otvorenom, dali uz čuvanje stoke, u lovu, u šumi dok su se pravila drva. Zadovoljan sam odličnim odzivom ekipa, kako brojem ekipa, tako i brojem članova, jer je u nekim ekipama bilo i preko desetak osoba. Sada već vidimo da će i ova manifestacija dalje postati tradicija - istakao je ispred organizatora, Vladimir Protić, glavni urednik tjednika Kronika Požeško-slavonska, najavljujući 3. po redu Festival slanine i vina "Slanvin" u Kaptolu.

Puno kreativnosti moraju pokazati natjecateljske ekipe, od preciznog zarezivanja slanine, do kreacija tabli slanine u srce i druge oblike. Osim dobrog i ravnomjernog zarezivanja da se tabla slanine prilikom pečenja polagano zatvara u krug i ističe samo komadiće slanine otvorene poput ježa, još važnije je to ispeći na vatri, da ne izgori, da se ne prepeče, nego da postane prava "slaninska ruža". Dojmljivo je svakako gledati te bukete slanine kako se polagano peku i stvaraju novi oblik, a da o mirisu koji se širi okolinom i ne govorim. Kako se na istoj lokaciji održava i susret vinara iz cijele Požeštine i okolice, vinara sa Krka i vinara iz Mađarske, te se dodjeljuju diplome za najkvalitetnija vina 11. Županijskog i 5. Međunarodnog ocjenjivanja kvalitete vina u organizaciji Udruge vinara Vino-kap, na najbolji način se prikazuje pravo sljubljivanje pečene slanine i vina. Da upravo nakon ovako ukusne slanine, degustacija vina ide kao podmazana, istakli su sudionici i brojni posjetitelji, a tako očekujemo i ove godine, dodaju iz tjednika Kronika.

Nakon završenog natjecanja po ocjeni stručnog žirija za najbolje "slaninske ruže" dodjeljuju su plakete i vrijedne nagrade sponzora, kao i za najljepši umjetnički dojam "slaninske ruže". 3. Festival slanine i vina SLANVIN održat će se u subotu 19. svibnja, od 16 sati u Sportskom parku općine Kaptol.

Pozivamo još ekipe koje se žele natjecati u pečenju "slaninske ruže" a i sve posjetitelje da dođu i jedno lijepo subotnje poslijepodne provedu uz pečenu slaninu i vino. Uz manifestaciju bit će organiziran i Etno sajam domaćih proizvoda i rukotvorina.

U Pavlomir su stigle dvije dobre vijesti. Dva zlata i jedno srebro s Vinistre, najjačeg vinskog događanja u Hrvatskoj te potvrda Zavoda za vinarstvo Republike Hrvatske da je Pavlomir prvi put proizveo vrhunsku Žlahtinu. Tako se u kategoriji "vrhunski" pridružila pjenušcu od Žlahtine koji je lani ušao u kuću vrhunskih.

Pavlomir je dobio zlatnu medalju na Vinistri za Muškat žuti i Cabernet Sauvignon. Žlahtina je najbolje ocijenjena u kategoriji mladih Žlahtina, nedostajalo je 0,75 bodova do zlata. Uspjeh je tim već ako se zna da u Istri teško prolaze vina s istočne strane Učke. Tek nekoliko vinara s Krka, Kastva i Rijeke, uz novljanski Pavlomir, uspjela su se probiti među najbolje.

Uzlazna putanja

To je značajan uspjeh na najvećem natjecanju u Hrvatskoj. Kontinuitet dobrih rezultata na Vinistri se nastavlja, zadnjih nekoliko godina, otkako smo prisutni na Vinistri, nagrađivani smo srebrnim i zlatnim medaljama, što potvrđuje uzlaznu putanju kvalitete Vinarije Pavlomir, ističe direktor novljanske Vinarije Pavlomir Miroslav Palinkaš, ujedno i predsjednik Udruge Žlahtina koja okuplja i kolege s Krka.

Što se tiče dobivanja titule vrhunskog vina, nema kraj zadovoljstvu u Novom Vinodolskom.
Ponosni smo na našu Žlahtinu. Ipak je Žlahtina potekla iz Vinodola i red je da imamlo vrhunsku Žlahtinu u našim vinogradima i podrumima, ističe Palinkaš.

Bio bih puno sretniji da svi mi u Primorsko-goranskoj županiji shvatimo da je Žlahtina autohtona sorta Primorja koja se očuvala kroz stoljeća. Svaki stanovnik naše županije trebao bi biti ponosan na našu Žlahtinu, smatra Palinkaš.

Dva nova vina

Stigla su i dva zlata s međunarodne smotre vina Vinokap u Požegi, zlata su dobili Graševina i Rose Ružica Vinodola. U vinogradima na rubu Novog Vinodolskog svjesni su da nema vremena za samozadovoljstvo. Neprestano se odlučuju za nove izazove.

Vinarija priprema dva nova vina. Chardonnay Barique i Caubernet Sauvignon Barique. To su vina koja su sazrijevaju u drvenim bačvama 11 mjeseci, objašnjava Palinkaš.

Zahuktali su radovi i u vinogradu.

Lani smo doživjeli neugodan mraz koji je prepolovio urode. Šest hektara koje je načeo mraz zamijenit ćemo novim nasadima, sortama koje dolaze kasnije kako bi izbjegli rane proljetne mrazove. Vadimo dio Chardonnaya, Pinota bijelog i Frankovke, a na te površine planiramo posaditi Žlahtinu, Muškat žuti i Merlot. Vinograde koje je znatno oštetio mraz bolje je obnoviti nego oporavljati. To su prvi vinogradi koje smo zasadili u Pavlomiru, objašnjava Palinkaš.