Vino

Vinarija Milanković jedna je od rijetkih u Vukovaru koja njeguje tradiciju vinogradarstva i vina u gradu na Dunavu. U vlasništvu obitelji Milanković je oko 3,5 hektara vinograda, s oko 16.000 trsova, kao i vinarija u kojoj se godišnje proizvede oko 15.000 litara vina. Kažu da su počeli s uređenjem i radom u vinogradima odmah nakon povratka 1999. godine, želeći i kroz taj zahtjevan i naporan posao djecu izvesti na pravi životni put.

Optimističke poruke

"Mogu reći da smo uspjeli u cilju. Samo onaj tko se bavi vinarstvom i vinogradarstvom zna koliko je to naporan posao. Unatoč tome i dalje ću ostati u ovome poslu i baviti se njime sve dok budem mogla hodati i raditi. Neovisna sam, radim koliko želim i u tome uživam" - kaže vlasnica vinarije Mirjana Milanković.

U međuvremenu su nekadašnju šupu u dvorištu preradili u modernu vinariju gdje se proizvodi po tri vrste bijeloga i crnoga vina. Po želji, vina pakiraju u posebne drvene kutije u čijoj unutrašnjosti ima nešto slame, radi slavonskog štiha, a na svakoj kutiji ispisana je neka optimistička poruka. Na taj način svaka kutija je svojevrsni unikat.
"Najveća nam je nagrada kada se kupac vraća. To je dokaz da radimo kvalitetno i dobro" - kaže M. Milanković kojoj smeta što se mnogi sjete Vukovara i njegovih potreba i problema samo 18. studenoga. Dodaje da Vukovar mora dobiti od države samo ono što mu pripada, ni više ni manje, i tada će stvari krenuti nabolje.

Nedostaje samoinicijative

Smatra i da je cijela Slavonija zapostavljena, a da Vukovar ima i dodatni problem jer je bio srušen do temelja. Ističe kako puno toga ovisi i o ljudima samima jer se sve češće može čuti jadikovanje nad sudbinom, pri čemu ima vrlo malo samoinicijative.
"Kriza nije samo kriza nego i prilika da ljudi krenu s nečim drugim, odnosno pronađu neku novu priliku. Zato sam i odlučila ne gledati u prošlost jer želim boji život za svoju djecu i unučad" - kaže Mirjana Milanković čija su dva brata ubijena 1991. godine u Vukovaru. Iskreno kaže kako je zbog toga jedno vrijeme, radi Srba, mrzila i slovo S, ali i da je pronašla svoj mir, ispovjedila se i krenula naprijed.

"Ne gledam što je tko, nego kakav je tko. Kada bismo se svi uhvatili posla, mislim da bi nam svima bilo bolje. Problem je što smo zaboravili biti ljudi, oni obični kakvi jesmo. Ne gledamo više ljude pored sebe, susjede, prijatelje... Moramo mnogo toga promijeniti" - zaključila je Mirjana Milanković.

U narednih nekoliko godina okus vina Chianti mogao bi se promijeniti zbog klimatskih promjena te njihovog utjecaja na kvalitetu poljoprivredne proizvodnje.

Tako se barem navodi u analizi koju je provelo Nacionalno vijeće za istraživanja u Firenzi, a koja je predstavljena na XII Međunarodnom Forumu Greenaccord u Rietiju.

Osim vina, promjena kvalitativnih svojstava uslijed klimatskih promjena očekuje i mnoge druge poljoprivredne proizvode, no vino je vrlo osjetljivo na faktore kao što je razina temperature i oborine pa je stoga na njemu najbolje moguće pratiti utjecaj klimatskih promjena.

Prema navodima u studiji situacija još uvijek nije koliko dramatična, no znakovi upozorenja dovoljno su zabrinjavajući.

Stoga je bitno usvajanje novih potrošačkih praksi, a to je kupovina što je više moguće lokalno proizvedenih sezonskih proizvoda čime se direktno utječe na smanjenje emisija CO2 te poticanje i jačanje lokalne poljoprivrede.

Ukoliko su takvi proizvodi dobiveni uz pomoć poljoprivrednih praksi sa malim utjecajem na okoliš te iz organske proizvodnje, dodatno se smanjuje utjecaj poljoprivrede na ukupne emisije, a pritom se pridonosi i vlastitom zdravlju kroz konzumaciju kvalitetnijih proizvoda.

Jesenski izlet u Istru šesteročlana osječka ekipa vinoljubaca iskoristila je za posjet istarskim vinarima. Do sada smo ispričali doživljaje kod Brune Trapana te Danijele i Franka Radovana, a u ovoj trećoj priči tema je vinarija Ravalico u Novoj Vasi kod Brtonigle.

Općina Brtonigla, na sjeverozapadu Istre, sa samo 1600 stanovnika zapravo je najvinorodnija istarska općina, jer u njoj nastaje, prema riječima Michelle Babić, direktorice TZ Brtonigle, oko deset posto ukupne istarske proizvodnje vina. Brtonigla je specifična po tome što se nalazi na "četiri zemlje" - crvenoj, crnoj, sivoj i bijeloj, odnosno svim vrstama tala koja se nalaze u Istri.

Obitelj Ravalico ima jednu od najvećih istarskih vinarija i ponosi se tradicijom proizvodnje vina dužom od sto godina. Ravalicovi su podrijetlom iz slovenskog Pirana, gdje su se bavili ribolovom. Kako stoji u povijesti te obitelji, koja je i sastavni dio priče o toj vinariji i njezinim vinima, jedan od predaka polovinom 19. stoljeća doselio se u Novu Vas, uz plodnu dolinu Mirne, i počeo se baviti poljoprivredom. Vina je 1903. godine počeo proizvoditi pradjed Giovanni. Danas je to ozbiljna proizvodnja bazirana na 160 tisuća loza na 40 hektara vinograda. Bruno Ravalico četvrta je generacija koja se bavi vinarstvom, a njegov sin, nada se Bruno, prema svemu sudeći, nastavit će tradiciju. Vinariju vodi Bruno s partnerima - bratićem Giannijem i suprugom pokojnog brata Aleksandrom.

U vinariju smo, baš kao i kod Radovanovih, banuli bez najave. Dočekao nas je zaposlenik vinarije Gostimir i do dolaska Brune Ravalica i - ugostio. Pamtit ćemo ga po izjavi da je za njega najbolje "vino" - rakija s maslinama. Premda je malvazija najvažniji istarski vinski brend, vinarija Ravalico svakako je proizvodi, međutim mnogo je poznatija po izvrsnom chardonnayu i sivom pinotu. Kušali smo ih i doista su odlični. Kušali smo i malvaziju, merlot, cabernet sauvignon i bijeli muškat. Rakije nismo kušali, bili smo tamo ipak zbog vina, premda treba napomenuti kako Ravalico proizvodi i rakije.
"Proizvodimo dobro vino - to je jako bitno. Imamo sedam vrsta vina i ukupna proizvodnja kreće se od 250 do 280 tisuća litara godišnje. Od 100 do 120 tisuća litara punimo u boce, a ostale količine prodajemo u rinfuzi ili točnije u metalnim bačvama kako bi se točilo preko šankomata. Izravno poslujemo sa 150 restorana i čitavu proizvodnju prodajemo u Hrvatskoj. Ima ga i u pojedinim trgovačkim lancima" - kaže Bruno.

"Ovogodišnja vina bit će fantastična", tvrdi Bruno. Za razliku od drugih, manjih vinogradara u Istri, u vinogradima Ravalica grožđe beru strojno, točnije čitava proizvodnja je mehanizirana, tako da uz sve članove obitelji na tako velikom imanju zaposlene su još samo četiri osobe. Bruno ističe da je prednost mehanizirane berbe to što je može točno tempirati i obaviti u kratkom roku, u najpovoljnijem trenutku.

U podrumu Ravalica uz drvene i inoks zapazili smo i betonske vinske bačve, koje se ne mogu vidjeti često.
"Nabavili smo ih prije 38 godina. Nije to bilo ciljano. Čak smo bili uvjereni da smo pogriješili, međutim poslije smo bili prezadovoljni tim bačvama i na kraju smo zaključili da je to bio dobar potez, jer su bačve doista odlične zbog toga što sporije reagiraju na promjene temperature" - priča Bruno.

Poželjne su razumnije cijene vina u restoranima

Cijene vina u restoranima u Hrvatskoj su općenito prilično visoke, posebice u usporedbi s cijenama u restoranima u nekim drugim vinskim zemljama. Bruno Ravalico svjestan je toga i kaže kako bi zbog promocije domaćih vina možda bilo dobro ugostiteljima ograničiti cijenu vina u restoranu tako da može biti najviše dvostruko skuplje od nabavne cijene.
"Mnogi turisti se u restoranu boje naručiti bocu dobrog vina, jer stoji više nego večera. U Italiji, recimo, u restoranu se uobičajeno može piti dobro vino po cijeni od deset eura, u Španjolskoj također. Naravno ima tamo i mnogo skupljih vina i vinskih imena za koje se zna da su skupa. Nitko ne želi tražiti od ugostitelja da rade bez zarade, ali uz razumniju cijenu butelje vina sigurno će ga se više piti" - kaže Bruno.

Etiketu imali još 1986. godine

Bogata vinska ponuda u Istri sastavni je dio ukupne turističke ponude. Kvaliteta vina posebice je porasla u posljednjem desetljeću, ali i marketing vinarija. Bruno Ravalico ističe kako je njihova vinarija etiketu na boci imala još 1986. godine i bili su prva privatna vinarija s vlastitom etiketom u Istri. Sada se njihova vina odlikuju doista prepoznatljivim i zanimljivim etiketama. Na svakoj se nalazi toranj crkve u Novoj Vasi te stilizirani brežuljci, polja, more... Na etiketi malvazije uz toranj, u pozadini su diskretni obrisi Pirana iz kojega potječe obitelj.

U godini kada slavi 130 godina postojanja, vinarija Tikveš je u Kavadarcima proteklog vikenda organizovala šesti put Tikvešov festival mladog vina, koji je jedinstvenog koncepta u regionu predstavljen prvi put 2010. godine.

Stručna javnost i iskusni poznavaoci vina kao i prijatelji vinarije Tikveš imali su priliku da nazdrave za sve dosadašnje i buduće uspjehe vinarije i da prvi probaju novo vino iz posljednje berbe, kao najavu za novu vinsku godinu. Prvi komentari posjetilaca na degustaciji su izuzetno pozitivni.

Svečanosti su prisustvovali mnogobrojni ambasadori, ljudi iz svijeta biznisa, poznate ličnosti, somelijeri i ljubitelji vina. Prvi dan su se u okviru muzičkog programa predstavili Tavitjan brothers, potom je Vlatko Stefanovski publiku oduševio svojim nastupom, a nastavak druženja bio je rezervisan za DJ Dragana B. Kostića. Drugog dana Festivala mladog vina publiku je na noge podigla Tijana Dapčević, a muzički program je sinoć svečano zatvorio nastupom DJ Dragan B. Kostić.

O Vinariji Tikveš

Vinarija Tikveš ove godine slavi 130 godina uspješnog rada. Ključni zaokret u napredovanju najstarije vinarije u Makedoniji i jugoistočnoj Evropi dogodio se 2003. godine kada je Tikveš kupila investiciona grupe M6. Ulaganja od više od 30 miliona eura u svaki segment proizvodnje, kao i stroga kontrola kvaliteta, pozicionirala su Vinariju na lidersku poziciju na Balkanu koji svojim visokokvalitetnim vinima osvaja inostrano tržište. U ovom trenutku Tikveš godišnje proizvodi oko 12 miliona litara vina i 50% svojih proizvoda plasira na tržišta u više od 25 zemalja širom sjvieta, osim tradicionalnog prisustva na tržištima u Srbiji i regionu.

Završena je manifestacija druženja i uživanja mladog vina Ljubomir 2015. Sigurno će učesnici imati šta da prepričavaju do naredne.

Prije osam godina okupili su se i došli na ideju kako da se svake godine druže i uživaju. U svu priču su se uključili trebinjskji vinari kako bi žirirali, te ocjenjivali najbolja mlada vina i na kraju proglasili najboljeg, ali i najlošijeg.

Najbolje vino nosi običnu nagradu, zlatnu medalju, ali ono najlošije ima specifičan naziv "Boli glava". I dok su jedni kušali vina, kako bi ih ocjenjivali, drugi su pripremali i pravili podlogu za vino. Roštilj je bio vrhunski.

"E, to je, što bi rekao Stevo Karapandža, to su velike tajne kuhinje. A tu je gospodin Grahovac zadužen za sve to. On je jedini koji nikome nije rekao taj recept, čak je napravio takve pljeskavice - odnjeće ga u zemlju - evo čuli ste da nije spreman da oda, ali ocjena svih nas prisutnih i ostalih koji dolaze i koji su bili tu da ovakav roštilj i ovakve pljeskavice nisu jeli" - rekao je Dragan Čolić.

I dok je na jednoj strani kvalitetna gastronomija, na drugoj se provjeravaju vina. Pored trebinjskih vinara koji su sagledavali kvalitet mladih vina, član žirija je bio i svjetski priznato ime, etnolog iz Novog Sada, Vlado Kovač, inače dopisni član francuske Akademije vina. Ističe da je uživao sa ovim ljudima i da nosi prelijepe uspomene.
"Ali ja samna nesreću došao i da radim još ovdje, da degustiram i tu mogu da kažem da od 12 plus 6 vina koja smo degustirali niti jedno nije da se kaže prosipanje, bez obzira što se radi o malim količinama što su to amateri, malo gdje je neki mali feler to će oni lako ispraviti, meni je cilj da svaka litra bude čestita. Maločas su me pitali šta sa ovim vinom, pijte i uživajte" - rekao je Kovač, dopisni član francuske Akademije vina.

I trebinjski vinari su ocjenjivali vina, ističu da su ovogodišnja vina izvanredna i da su samo nijanse odlučivale koje će vino biti najbolje.
"Osmi je put danas. Svake godine je bolje i bolje. Dobro ne računajući prošlu godinu pošto je loša vinogradarska godina bila. Ove goidne je teško bilo donijeti odluku koje je vino najbolje. Sve je bilo u nijansu sva su vina super, ovo je prava manifestacija gdje edukujemo ovaj vinski kraj" - rekao je član žirija, Ranko Petijević.

"Mi smo predhodnih godina im ali niz vina koje smno lako odbacili, ove godine moram vam reći sa blagom manom odbacili smo dva vina, što je izvanredno. Vina se rade sve bolje i bolje. Pozitivan takmičarski duh, nadam se da potiče iz sopstevnih podruma da bi radili sve bolje" - iskren je bio Dragan Anđelić, član žirija.

Ovogodišnji pobjednik ima zanimljivu teoriju zašto je ove godine najbolji, ali i zašto je imao kvalitetno vino.
"Ja pokušavam da probijem ovaj ego lokalnih vinara. Zahvaljujuem se ovom eminnetnom stručnjaku. Vi ćete znati pohvaliti da je konačno prepoznao moj rad, moj trud dugogodišnji na promociji i svemu onome što znači dobro vino. Što se tiče vina, na koji način ga gnječite, muljate - Koristim isključivo lokalnu radnu snagu, obavezno se režu nokti, manikir, pedikir, gnječe predano s ljubavlju. Pustim muziku, muzika je neobično važna. Haus, neće da igraju ako nije haus, i čini mi se da sam pogodio" - priznao nam je Momo Vujinović dobitnik zlatne medalje.

Drugi recept izgleda nije uspio, jer je Momo nosilac i nagrade vino "Boli glava":
"Tako je tako je, međutim meni je drago da je ovaj čovjek sve prepoznao i drago mi je da se potvrdilo ono u maloj bačvi dobro vino" - dodao je Momo.

Ništa bez dobre promocije, drugi put je na ovoj manifestaciji Marko Pavić, predsjednik DNS, obećava da će reklamirati trebinjska vina.
"Ja sam taj koji nije iz vinarskog kraja, ali ću sigurno ovo što oni rade promovisati gdje god budem, jer vidim sa koliko ljubavi ovi ljudi prilaze svome poslu, meni je danas ovdje izuzetno lijepo" - izjavio je Pavić.

U svetu vinarstva i vinogradarstva dobijanje oznake i zaštite geografskog porekla definiše sam kvalitet i specifičnost vina i daje mu prepoznatljivi identitet. Od sledeće godine i vinarije u Šumadiji će na svojim bocama imati oznaku geografskog porekla čime će se potrošačima, van granica naše zemlje, omogućiti da prepoznaju vina iz centralne Srbije.

Kada pitate šumadijske vinare šta je vino odgovoriće vam jednostavno- vino je dete jednog podneblja. Sa idejom da svoja kvalitetna vina pozicioniraju na svetskoj vinskoj mapi i namerom da stvore prepoznatljiv brend šumadijskih vina, 14 vinarija ispunilo je kriterijume za dobijanje geografskog porekla svojih proizvoda od grožđa.

"Geografska oznaka podrazumeva da grožđe a samim tim i vino prođu određene tretmane da bi nosili geografsku oznaku. Sve se radi sa ciljem poboljšanja kvaliteta tako da krajnji potrošač, kada vidi tu geografsku oznaku, već nešto može da očekuje od tog vina, nešto što ga izdvaja u odnosu na druga vina iz drugih regija jer svaka regija ima svoju specifičnost, svaka regija daje različita vina. Šumadija je takva regija da može da da vrhunska vina. Sa ovom zaštitom mi štitimo sebe i štitimo svoja vina, regiju a samim tim i srpsko vinarstvo", kaže Nemanja Arsenijević iz vinarije "Arsenijević", selo Vinča kod Topole.

Kada proizvođači jedne regije dobiju geografsku zaštitu proizvoda njima se otvaraju mogućnosti i za razvoj drugih grana privrede. Specifičnosti jednog kraja pod određenim uslovima i kriterijumima mogu komercijalizovati sam proizvod a samim tim i kraj odakle je došao.

"Vinski turizam je sastavni deo ove priče. Šumadija kao jedna nova vinsko-turistička destinacija dobija na značaju i mi već sada ubiramo plodove našeg rada jer u vinariju "Aleksandrović" ali i u druge šumadijske vinarije, već dolaze na desetine i na stotine stranih turista. Oni tragaju za nekim novim egzotičnim mirisima i ukusima jer to su enofili, ljudi koji vole vina. Sa druge strane imamo ljude koji vole hranu, koji vole da istražuju neke nove destinacije" veli Božidar Aleksandrović iz vinarije "Aleksandrović" u Topoli.

Kombinacija plodnog zemljišta, odgovarajuće nadmorske visine i umerene klime Oplenačkom kraju pružaju idealne uslove za dobijanje kvalitetnog grožđa.

"Pored jako specifičnog istorijskog nasleđa, koji je vezan naročito za Oplenac i za Venčačku vinogradarsku zadrugu, vina su jako prepoznatljiva po svom kvalitetu. Mi slobodno možemo da kažemo da se naša vina mogu meriti sa najboljim vinarskim regijama iz celog sveta i bez problema sa vinima iz Bordoa i drugih poznatih regija. Kao što postoje velike vinske regije poput Toskane u Italiji, poput Riohe u Španiji mi se nadamo da će i Šumadija postati jedna od prepoznatljivih regija ovog kraja. Od izuzetnog značaja je i to što će se pokrenuti i ekonomija i privreda u ovom kraju", objašnjava Dragan Reljić, upravnik kraljevske vinarije "Zadužbine kralja Petra I Karađorđevića".

U narednom periodu vinari iz Šumadije planiraju da unaprede svoju proizvodnju dobijanjem još kvalitetnijih vina a krajnji cilj je plasman proizvoda na inostrano tržište i formiranje brenda po kome će vina iz Srbije biti prepoznatljiva.

Makedonija je zemlja koju sunce obožava i grije preko 270 dana u godini pa kako onda Makedonci ne bi imali savršeno snažna vina. Ova zemlja, čiji su ljudi bezgranično srdačni i širokogrudni, svojom pozicijom na jugoistoku Europe zahvaljujući blagim zimama i žarkim ljetima, ima idealne uvjete za uzgoj grožđa i proizvodnju prvorazrednih vina. Vinogradi se većinom nalaze na brežuljcima, a glavne sorte crvenoga grožđa koje se ovdje uzgajaju su Vranac, Prokupac, Merlot, Cabernet sauvignon, Stanušina i Kadarka te sorte bijelog grožđa kao što su Smederevka, Chardonnay, Sauvignon, Rizling, Žilavka i Župljanka.

Makedonska vina su prema kvaliteti podijeljena u četiri kategorije. Najviša je kategorija vrhunsko vino sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom, slijedi kvalitetno vino sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom, stolno vino sa i bez zemljopisnog podrijetla.

Makedonija se ponosi sa 84 vinarije, a po proizvodnji vina svakako ističu neke vinarije od kojih smo posjetili njih 8. Uz sva vrhunska vina naravno sljubljuje se fantastična hrana koju u svakoj od vinarija pripremaju vrhunski kuhari što govori o svijesti Makedonaca koji ruku pod ruku ujedinjuju kulinarsku scenu prema vlastitoj vinskoj ponudi što u svakom gostu budi osjećaj personaliziranosti. Svakako treba naglasiti činjenicu da su Makedonski vinari odlični izvoznici na popularna strana tržišta kao što su Amerika, Kina, Japan i mnoge zemlje koje treba zadovoljiti vrhunskom kvalitetom i količinama.

Kavadarci su dom Tikveš vinarije

Vinarija Tikveš osvaja svojim veličinom i pogonima u kojima se isprepliću tradicionalne vrijednosti i muzejske ljepote do modernih pogona i tehnologije koja ju rangira u sam vrh svjetskih proizvođača vina. Direktor jedne od najvećih vinarija u južnom dijelu Europe, Igor Ilievski, osoba je koja rado govori o Beloj vodi, vinu koje su prepoznali vrhunski stručnjaci u svijetu, a jedinstvena je kombinacija Vranca i Plavca malog. Još se dva vina iznimno ističu iz serije Barovo, a to je Barovo red koje čini blend Kratošije i Vranca u jednakom omjeru od 50% te Barovo white u omjeru blenda Grance blanca u 70% i Chardonnaya u 30%. Ekskluzivnu liniju vina čine R’kaciteli Special Selection i Vranac Special Selection.

Tikveš također nudi i rakije izvrsne kvalitete, a ističe se svakako Tikveš lozova žolta koja je ujedno i najpoznatija tikveška rakija.

Vinarija Bovin

Savršeno raspoložen i jednostavan s vjerojatno prirodno ugrađenom ljubavlju i potpunom strašću za vina glavni je enolog Boris Necev bez koje vinarija Bovin jednostavno ne bi bila to što jest. Jedan zanimljiv „detalj“ u ovoj vinariji jest da se spomenuti enolog Boris može „igrati“ s 50 tona grožđa kako bi stvorio nešto novo, a to je otprilike cjelokupna količina grožđa jedne jače hrvatske vinarije.

U lepezi odličnih vina najviša mjesta zauzima vino Imperator sačinjeno od 100% sorte Vranac koji nastaje iz prirodno dehidriranih bobica. Butelja ovog vina dostiže cijenu u nekim restoranima Japana ili Kine između 150 do 200 Eura. Vrhunac proizvodnje vinarije Bovin svakako su vina iz 100% sorte Vranac My Way i Era od kojih My Way dozrijeva u hrastu preko godinu dana, a Era skoro dvije godine.

Od brendanih vina ističe se savršeno vino Alexandar kojeg čine Vranac, Cabernet sauvignon i Merlot, svi u podjednakom omjeru od 33,3% te se stoga ovaj cuve savršeno sljubljuje u svom punom tijelu s divljači ili crvenim mesom.

Sveti Trifun premium brandy dobio je ime po zaštitniku vinove loze i vinara te zaista ponosno može i nositi svoje ime. Sa svojih 45% alkohola savršenog je punog okusa te se servira kao digestiv.

Ezimit vinarija

Zoranco Mitrevski više je nego zanimljiva osoba puna životnih strasti i van serijskih ideja. Vlasnik vinarije Ezimit, koja je u Hrvatskoj zauzela visoko mjesto po prodajnom kapacitetu svojih vina, poznata je po cijenama koje su vrlo pristupačne na policama dućana u Lijepoj našoj. Ova vinarija otvorila nam je širom svoja vrata, a vlasnik nas je ugostio savršenim makedonskim specijalitetima poput Štipske pastrmajlije koju čini domaće tijesto lađastog oblika u kojem se polaže meso prema izboru i peče u krušnoj peći. Savršeno jelo uz izdvojena vina poput Plavca malog koji je dobio poseban status u ovoj vinariji. Ima i razloga, ručno birane bobice fermentiraju u malim spremnicima dva do tri tjedna, a vino na kraju cijelog procesa dobiva rubinsku boju te snažno i bogato tijelo. Čista petica. Ima još mnogo vina koja su izuzetnog okusa no još bih istakli jedno, a to je Rose dobiven iz Pinot Noira koje je vrlo rafiniranog okusa ukomponiranog zrelog tijela i prekrasnog svježeg ostatka.

Hram vina Popova kula

Osim proizvodnjom vina vlasnici Popove kule vrlo su spretni i u grani turizma. Bez obzira na to što do predivnog zdanja iz davno prošlih vremena, koje je služilo za ubiranje cestarine na Putu svile, vodi zemljana cesta oni ne brinu za goste koji dolaze iz cijelog svijeta. Kada dođete u Popovu kulu poželite ostati nekoliko dana kako bi se opustili u predivnoj prirodi, pogledu, odličnoj hrani u restoranu, a na kraju i vinima koji sami proizvode. Nalaze se u kraju s fantastičnom klimom blizu grada Demir Kapije i ponose se uzgojem stare sorte Stanušina koja se može naći samo u tikveškoj regiji. Stanušina ili u prijevodu Makedonsko devojče ova vinarija nježno njeguje i vraća joj puni sjaj.

Stobi, jučer, danas, sutra

Vinarija Stobi dobila je ime po jednom od najstarijih antičkih lokaliteta u Makedoniji odnosno grčkom gradu Stoviju koji je čak u ono vrijeme imao kockarnicu. No u Stobiju se danas ne kockaju s ničim pa tako imaju iznimno modernu proizvodnju vina, restoran, organizaciju vjenčanja i zbog ovog ih spleta sutra čeka nastavak sjajne budućnosti. Ono na što se još misli kada je sutra u pitanju je uzgoj ovaca i ekološka proizvodnja domaćeg sira koji je toliko dobar da osim njihove odličnog vina iz sorte Graševina, dobro čitate uzgajaju sortu Graševinu, jedva čekamo dodatno buđenje izvoza u Hrvatsku kako bi svima bio dostupan fini slankasti sir Galichnik od kojeg rastu zazubice. Jadranka Klarić Kimovska, export manager, zvijezda kuće Stobi, posebno se pobrinula te nam je „ničim izazvana“ :) zapakirala pozamašne komade sira u kojima smo uživali i u Zagrebu. Od vina se svakako ističu barikirana vina Syrah, Merlot, Vranec, Charrdonay te izvrstan cuve koji čini Vranec, Merlot i Cabernet sauvignon pod imenom Aminta koja ide perfektno uz spomenuti sir :) , ali i divljač te suhe domaće kobasice ili pršut.

Chateau Kamnik

Chateau Kamnik je manja vinarija u Makedoniji ali je potpuno drugačija po mnogočemu od svih ostalih. Krenuvši od futurističkog izgleda showrooma za primanje gostiju, za čiju je ljepotu zaslužna arhitektica i ujedno supruga vlasnika gospodina Malinkovskog, koji pruža fascinantni pogleda na Skoplje do predivno uređenog eksterijera usred vinograda u kojem se održavaju vjenčanja ili neke druga događanja. Kada se sljubite, što je brzo i prilično lako, s ovim prostorom, kreće sljubljivanje s hranom u lovački uređenom hotelskom restoranu gdje je svako jelo do te mjere savršenog ukusa da poželite ponoviti cijeli slijed ispočetka iako znate da ste siti. Guščja jetra bila je toliko fina i topila se ustima da bi svaki vrhunski francuski kuhar vjerojatno trebao i pokoji savjet za spravljanje od glavnog kuhara ovog restorana. Posebno iznenađenje bila je jako ljupka hrvatska enologinja Josipa Andrijanić koja svakom vinu daje poseban pečat svoga znanja i ljubavi.

Vina koja potpuno obaraju s nogu u prepuštanju bogatom okusu su i svjetski nagrađivana crvena vina Ten Barrels Syrah iz 2012. koje je bio ove 2015. godine treće nagrađeno vino u Francuskoj, kao najbolji Syrah na svijetu. Terroir Vranec Grand Reserva iz 2011. godine proglašen je prema Decanteru najboljim crvenim vinom na području srednje i istočne Europe. Mnoga su vina još u vinariji Kamnik prestižna svojom kvalitetom i vrhunskim okusima no to je razlog da se u Makedoniju ode još jednom i uživa u velikim vinima koje s ljubavlju i perfekcijom rade baš ovdje.

Vinarija Popov

Domaćeg ugođaja, savršene atmosfere na otvorenom pored vinograda Vladislav Popov vlasnik bio je domaćin koji nas je iznenadio odličnim pjenušcima. Kod njega se vole gostiti kako vinima, kao i odličnim izborom jela u restoranu, mnoge važne „glave“, veleposlanici, glumci i još neke poznate osobe čija su imena ostala ovaj puta tajna. Svakako je bilo zanimljivo kušati vino Žilavka, iznimno kompleksnog okusa i predivne žute boje, jačeg tijela.

Dalvina

Vinarija Dalvina nalazi se u blizini rijeke Strumešnice u istoimenoj dolini te sa svojom blagom mediteranskom klimom i 210 sunčanih dana u godini proizvodi odlična vina. Sva vina, kako crvena tako i bijela, karakteriziraju snažni okusi i bogate arome, a ističe se svakako crveno vino Dalvina cabernet sauvignon.