Vinogorja

Na Hvaru smo počeli brati grožđe u 5.30, brodom smo ga prevezli na kopno, pa kombijem u Proložac pokraj Imotskog i u 12.30 već je bilo u preradi, prisjetio se sommelier Daniel Čečavac iz Baške Vode pokraj Makarske kako je nastajalo vino Jeka Riserva 2016. Radio ga je s ekipom vinarije Grabovac, iz čijeg vinograda Vučja Draga je 50 posto sirovine, odnosno svo grožđe od vranca.

Plavca je pola s položaja Napole u Svetoj Nedjelji na Hvaru, a pola s mikrolokacije Drme na Dingaču na Pelješcu. Jeku je Daniel donio na kušanje prije tjedan dana u zagrebački Vinski klub i izazvao šutnju. I to "gromoglasnu", onu koja govori puno više nego što se riječima može reći. Riječ je o jednom od najboljih hrvatskih crnih vina koje zaslužuje i da se detaljnije prepriča njegov razvoj.

Grožđe je probrano u vinogradima u kojima stari trsovi rastu iz škrte zemlje i to, uz nizak prinos, osigurava zdrave bobice s koncentriranim sokom. A i 2016. je bila odlična godina. Ljetni su dani bili vrući, a noći relativno hladne pa je grožđe zrilo polako i zadržalo visoku razinu kiselina, koja je važna za kasniju svježinu u vinu.

Mošt su s bobicama taložili 24 sata, a potom pustili da macerira i fermentira 10 dana u otvorenim posudama na temperaturi između 28 i 32 stupnja uz svakodnevno potapanje kožica. Potom su ga 24 mjeseci njegovali u bačvicama od hrastovine iz glasovite francuske šume Tronçais pa dosad pustili da zrije u bocama. Količina je poprilično ekskluzivna. Napunjene su 933 uobičajene butelje od 0,75 litara, a ima i 98 magnuma, kako se zovu vinske boce čija je zapremnina 1,5 litara. Butelja više nema toliko, jer sam i sam sudjelovao u "odstrijelu" jedne od njih.

Vino je ekskluzivno ne samo po maloj proizvedenoj količini, nego i po tome što ga s tom sirovinom više neće biti. Pokušali su iz berbi 2017. i 2018., no ocijenili su kako te dvije godine grožđe nije bilo dovoljno dobro da bi se od njegova soka mogla napraviti nova Jeka, ravna onoj iz 2016. Kako su imali različite ideje o budućnosti, Grabovci i Čečavac su se razišli, ali Daniel od Jeke ne odustaje.

Nova Jeka zrije u podrumu Darija i Borisa Gašpara u Umčanima pokraj Vrgorca. Grožđe je s drugih položaja, a malo je promijenjen i sortni sastav. Plavca je i dalje 50 posto. U ovom je vinu sav s Hvara, ali s položaja Medvid Bod na južnoj strani otoka, s kojeg su Ivo Duboković i Ivan Barbić, jedini Hrvat s titulom Master of Wine, napravili kultno vino Medvid.

Vranca je u novoj Jeki 25 posto i ponovno stiže iz imotskog kraja, ali iz vinograda na 660 metara nadmorske visine. Iz njega Ante Sočo radi gusto, moćno i voćno vino Sočuša koje se, nažalost, teško može pronaći u drugim dijelovima Hrvatske. Preostala četvrtina grožđa je iz Umčana pokraj Vrgorca. Sorta je trnjak koji su, prema predaji, u zapadnu Hercegovinu donijeli Francuzi tijekom Napoleonove okupacije Dalmacije. Proširila se i u okolicu Imotskog, Vrgorca, Opuzena i Makarske, gdje je danas smatraju autohtonom. Daje odlična, puna vina tamne boje koja vole dozrijevanje u drvenim bačvama.

A plavac i vranac su nedvojbeno s ovih prostora i vrlo su bliski rođaci. Mogli bismo reći da su bratići. Oba daju odlična vina, a zajedno su u boci, i na vrlo dobrom glasu, u Beloj vodi, jednom od najpoznatijih i najboljih vina velike makedonske vinarije Tikveš. Nije bijelo, a nisu mu dodavali ni vodu, nego je to naziv vinogradarskog položaja. Prodaje se i kod nas i dosta dobro je prihvaćeno.

Danas je zamjenik gradonačelnika Kutine Ivica Malnar, zajedno s djelatnicima Gradske uprave, ugostio predstavnike Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na čelu s ravnateljicom, gospođom Darjom Sokolić. Povod sastanka bilo je otvorenje laboratorija za senzorna ispitivanja u Kutjevu koje se planira početkom svibnja.

Grad Kutjevo uredio je i opremio prostor u kojem će biti ispostava Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo za područje Slavonije i Hrvatskog Podunavlja. U Kutjevu će se nalaziti laboratorij za postupke senzornog ispitivanja za stavljanje vina na tržište, odnosno za organoleptičko ocjenjivanje vina.

Zamjenik gradonačelnika izrazio je zadovoljstvo zbog otvaranja laboratorija:
Drago mi je da će laboratorij biti otvoren baš u Kutjevu, u Gradu vina. Mislim da naši vinogradari i vinari to zaslužuju, najmanje što je Grad mogao učiniti je osiguravanje prostora za laboratorij. Nadamo se da će se dobra suradnja s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu nastaviti i dalje, ovo je samo početak.

Ravnateljica HAPIH-a sa svojim suradnicima posjetila je novouređene prostore, pohvalila ulaganja i trud Grada Kutjeva te najavila skorašnji početak rada laboratorija.

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na XXVIII. Izložbu vina Hrvatske i vina izvornih sorti MoslaVINA Kutina 2021.

Ovogodišnja MoslaVINA Kutina 2021. će biti prilagođena epidemiološkoj situaciji u zemlji. Ukoliko će to biti moguće i ove godine u sklopu programa održati će se tradicionalna izložba vina i vina izvornih sorti, predstavljanje lokalnih vinara, udruga, gospodarstvenika i turističke ponude, vođene degustacije, stručna predavanja te ostali sadržaji vezani za vino i vinogradarstvo u kojem značajnu komponentu čini predstavljanje partnera Izložbe. Program će biti prilagođen epidemiološkim mjerama koje u tom trenutku budu na snazi.

Zbog epidemiološke situacije postoji mogućnost pomicanja datuma događanja, ali pomicanje događanja neće utjecati na termine dostave vina na ovogodišnje ocjenjivanje. Vina će se zaprimati u sljedećim terminima: 17 - 18. travnja 2021. (subota i nedjelja) od 9:00 - 19:00 sati u prostoru Vinskog dvora u Kutini (Radićeva 3). U dostavi vina za izložbu spremni smo vam pružiti odgovarajuću pomoć.

Za ocjenjivanje vina potrebno je dostaviti četiri (4) boce od svakog prijavljenog uzorka (propisano zatvorenih i po mogućnosti s vlastitim naljepnicama), analizu vina (alkohol, ukupne kiseline, ukupni i slobodni sumpor, šećer prema kategoriji) te uredno popunjen obrazac za prijavu. Dobitnici najbolje ocijenjenih vina (Pravilnik MoslaVINA Kutina 2021. 28. Izložba vina Hrvatske i vina izvornih sorti, članak 11):

1. Najbolje ocijenjeno vino sorte škrlet,
2. Najbolje ocijenjeno vino ostalih izvornih sorti,
3. Najbolje ocijenjeno vino mješavine sorti,
4. Najbolje ocijenjeno vino ostalih sorti,
5. Najbolje ocijenjeno predikatno vino
6. Najbolje ocijenjena etiketa izložbe

dužni su dostaviti još šest (6) boca, za potrebe kušanja vina na Izložbi.

Izlagači plaćaju kotizaciju u iznosu od 80,00 kn po uzorku za vina s analizom, te 120,00 kn po uzorku za vina bez analize. Za članove Udruge vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" Kutina cijena kotizacije po uzorku s analizom iznosi 50,00 kn, odnosno 80,00 kn po uzorku za vina bez analize.

Za sve izlagače izvornih (autohtonih) hrvatskih sorti (članak 6. Pravilnika MoslaVINA Kutina 2021. 28. izložba vina Hrvatske i vina izvornih sorti):

• Izvorne (autohtone) sorte i stare udomaćene sorte iz kojih se proizvode bijela vina: Bogdanuša, Botun, Bratkovina, Cetinka bijela, Debit, Gegić, Grk, Kraljevina, Kujundžuša, Kurtelaška bijela, Malvasija dubrovačka, Malvazija istarska bijela, Maraština, Medena, Moslavac, Palaruša bijela, Plavec žuti, Pošip, Prč, Dišeća ranina, Šipelj, Škrlet, Trbljan bijeli, Vugava bijela, Zlatarica, Žlahtina.
• Izvorne (autohtone) sorte i stare udomaćene sorte iz kojih se proizvode rujnocrvena vina: Babić, Bratkovina crna, Croattina, Dobričić, Drnekuša, Hrvatica crna, Ninčuša, Okatac, Plavac mali, Plavina, Trojšćina, Zadarska crna)

cijena kotizacije po uzorku s analizom iznosi 50 kn, odnosno 80 kn po uzorku za vina bez analize.

Kontakt osobe za sve obavijesti i dogovore:
- Nikica Katić 098 961 2268
- Krešimir Lenić 098 172 8381.

Pravilnik MoslaVINA Kutina 2021., prijavnica i sve informacije dostupne su na www.mosla-vina.hr i www.turizam-kutina.hr.

Na istim adresama uskoro će biti dostupan kompletan program manifestacije koji će biti prilagođen epidemiološkim mjerama.
Uvjereni smo da će Vam sudjelovanje na Izložbi vina hrvatske i vina izvornih sorti MoslaVINA Kutina 2021. biti višestruko korisno.
Očekujemo Vas i najsrdačnije Vas pozdravljamo.

Predsjednik udruge vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" Kutina
Krešimir Lenić, dipl.ing.agr.

Iako je prvotno najavljeno kako će se 27. po redu Vinistra održati od 7. do 9. svibnja u Poreču, zbog epidemiološke situacije u cijeloj Hrvatskoj, organizatori su najavili kako mijenjaju datum i mjesto održavanja.

Još se ne zna točan datum, ali organizatori Vinistre su optimistični i ne odustaju od organizacije ovogodišnje Vinistre. Kako ističu organizatori, u svakodnevnoj su komunikaciji s istarskim Stožerom civilne zaštite i vjeruju kako će se najveća istarska manifestacija vina održati u lipnju, prvi put na otvorenom, u porečkoj uvali Peškera.

To su potvrdili u tjednu ocjenjivanja vina i alkoholnih pića i Svijeta Malvazija, u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna.
Iznimno smo sretni što smo unatoč koronakrizi, nakon godinu dana pauze uspjeli organizirati ocjenjivanje i 12. Svijet malvazija kao tradicionalni uvod u Vinistru. I to u posve novim okolnostima. Zbog epidemioloških mjera primjerice smanjili smo broj komisija na tri, a za strane ocjenjivače iz Italije i Slovenije omogućili PCR i antigenski test, rekao je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara Istre te dodao kako je uvjeren da će se ove godine manifestacija održati.

Na ovogodišnje ocjenjivanje ukupno je pristiglo 415 uzoraka vina i 20 jakih alkoholnih pića, oko 15 posto manje nego prijašnjih godina, očekivano zbog koronakrize. Na 12. Svijet malvazija, neformalno svjetsko prvenstvo ove sorte, ocjenjujemo 220 uzoraka - iz Hrvatske 166, Italije 24, Slovenije 20, Španjolske i Grčke po pet. Što se tiče svježih vina prema do sada kušanim uzorcima mogu reći da je berba 2020. bila odlična, dok su odležana vina punog i zaokruženog okusa, istaknuo je Mario Staver, predsjednik ocjenjivačke komisije.

Vinoljupci već sad mogu uživati u istarskim vinima u kaštelu Morosini Grimani u Svetvičentu u kojem Vinistra ima prodajni punkt i na tjednoj razini planira organizirati sljubljivanja vrhunskih istarskih vina i sireva, a suradnja je potvrđena potpisivanjem ugovora s tvrtkom Savičenta.

Uoči Svjetskog dana malbeca bavimo se upravo tom vinskom sortom.

Malbec je stara sorta koju su iz Bordeauxa raselili dolinom Loire, Languedocom i Provansom u Francuskoj, potom i preko granica pa i oceana, u Italiju, Južnu Ameriku, Kaliforniju, Australiju, a baš u argentinskoj Mendozi daje najbolja vina.

Pravi "odlikaš" je Malbec Mai 2008. vinarije Kaiken Montes iz argentinske regije Mendoza. Ocjenjivači su ga opisali kao impresivno vino mirisa trešnje, crnog ribiza, vanilije, čokolade te kremastog, svilenog okusa s glatkim taninima. Sad je u špici koja može potrajati, a treba ga piti iz jako velike čaše uz ponajbolja jela od tamnog mesa ili najfinije zrele sireve.

Grožđe za ovo vino bere se ručno u vinogradu posađenom prije više od 80 godina. Odležalo je 18 mjeseci u novim bačvicama od francuskog hrasta,a potom i najmanje dvije godine u boci prije izlaska na tržište. Mai na jeziku naroda Pehuenches, starosjedilaca u Mendozi, znači prvi i zato su u vinariji to ime odabrali za najbolje vino.

Kaiken je argentinska vinarija velike čileanske tvrtke Montes čiji je suosnivač Aurelio Montes 2001. posjetio glasovitu regiju Mendoza i oduševio se krajolikom, ljudima te uvjetima za uzgoj vinove loze. Godinu dana potom osnovao je vinariju i dao joj ime po riječi Caquen, lokalnom nazivu za divlje guske koje nadlijeću taj kraj tijekom svojih sezonskih migracija. Kaikenov Malbec Mai 2008. ima i impresivnu cijenu. Butelja je 425 kuna.

Englezi su ratovali kako bi Argentini oteli dva neplodna otočića usred Atlantika i Maldivske otoke pretvorili u Falklandsko otočje. Pritom je poginulo gotovo 900 ljudi, a ni pobjednici nisu zadovoljni tim ratom. Francuzi su osvojili desetke tisuća hektara najplodnije argentinske zemlje bez žrtava. Umjesto vojske poslali su vinovu lozu. I zadovoljni su čak i "okupirani" Argentinci. Nije se prolila ni kap krvi, ali već se stoljećima iz bačvi u boce "prelijeva" krvavo crveno vino od malbeca, sorte koja je osvojila Južnu Ameriku. U Bordeauxu ga miješaju s poznatijim sortama cabernet sauvignonom, cabernet francom i merlotom da im osigura boju i eleganciju, ali vrlo rijetko spominju da ga ima u njihovim velikim vinima.

U regiji Cahors, 165 kilometara od Bordeauxa, prodaju ga pod imenom crno vino (vin noir). Ostali su im crnjaci crveni i zovu ih vin rouge. Samo novi vinski svijet, kako Europljani nazivaju prekooceanske zemlje, to gusto vino tamne, doista gotovo crne, boje, visokog postotka alkohola i baršunasto finog okusa ponosno naziva njegovim imenom. Argentincima se toliko svidio da su stalno tražili nove površine na kojima bi ga sadili. Počeli su u najslavnijoj i najvećoj vinogradarskoj regiji Mendozi. Nakon što su posadili sva pogodna tla na "normalnim" nadmorskim visinama, penjali su se sve više na Ande. U Mendozi su dostigli nadmorsku visinu od 1000 metara, a još više otišli su u sjeverozapadnoj provinciji Salta. Podrum Colomé ondje ima vinariju (gore) na visini od 2300 metara i oko nje su istoimeni vinogradi. A ponajbolje grožđe je iz vinograda El Arenal na 2700 metara te argentinskog vinskog Olimpa, vinograda Altura Máxima, što znači najveća visina. Posađen je 3111 metara iznad mora.
Na takvim je visinama jače ultraljubičasto zračenje, pa su bobice deblje i tamnije. Tako se grožđe štiti od sunca - objašnjavaju u vinariji Colomé.

Tlo je u tom vinogradu vulkanskog podrijetla. Kiše u toj polupustinjskoj klimi baš i nema, ali u okolici ima vode kojom sprečavaju isušivanje, a temperature su u vrijeme sazrijevanja grožđa, unatoč velikoj visini, između 18 i 33 stupnja. Grožđe se uzgaja prema biodinamičkom principu, dakle, bez kemijskih zaštitnih sredstava i prihrane umjetnim gnojivima te u skladu s prirodnim zakonitostima. Vinarija je osnovana sredinom 19. st., a prvo posađeno trsje stiglo je 1854. iz Francuske. Taj vinograd, posađen prije filoksere, i danas rodi. Zauzima 11 hektara. Ostalih 14 hektara na toj nadmorskoj visini mlađe su loze. Imaju "samo" 80 godina. Vino od toga grožđa zove se Colomé Reserva Malbec. Rade ga 12.000 boca na godinu i butelja u američkim vinotekama stoji oko 400 kuna. Ovaj je malbec ekskluzivan, pa cijena nije prevelika. Malbec i zovu vinom "običnog" čovjeka jer nije skup poput "rođaka" iz svoje pradomovine Francuske, a kakvoćom ne zaostaje puno. Najbolje malbece odlikuju tamna boja, gustoća i puno tanina. Kad dulje sazrijeva u drvenim bačvama, tanini omekšaju i vino gubi trpkost.

U Francuskoj je malo bilo velikih vina od malbeca. Rabili su ga kako bi boljim sortama osigurao kiselost. U Argentini, međutim, daje iznimno složena, puna vina koja mirišu po crvenom bobičastom voću i začinu, a okus im je po murvi i kupinama.

Grifforin, jacobin, costa rossa, Auxerrois du Mans, balouzat, côt rouge, co, noir doux, noir de Pressac neki su od sinonima za malbec. A "Malbec o boticario" je brazilski parfem čija je baza vinski alkohol. Miriše po limeti, pupoljku ribizla, papru, cedru, mošusu, mahovini...

Klimatske promjene svima su maćeha, većini su vinskih regija učinile veliko zlo, nekima ipak nisu toliko veliko. Znanje, pak, uglavnom nije maćeha. Ako nekome i jest, dobro je poput majke. A blaži utjecaj klimatskih promjena te puno znanja koje su proteklih desetljeća vinogradari i vinari stekli "doveli" su među najbolje najhladniju našu vinsku regiju, koju smo nekad zvali Zapadna kontinentalna Hrvatska, a danas joj tepamo Bregovita.

Međimurje je prije 30 godina bilo najnaprednije hrvatsko vinogorje, potom je gotovo nestalo s pozornice. Vinari kao da su se zatvorili u sebe. Radili su vina, bila su dobra, no gotovo da nisu izlazila iz županijskih granica. Čak su i u Zagrebu iznimno popularno gemištacijsko vino, koje smo popularno zvali Štrigova, iz restorana istisnula vina zelinskog Prigorja.

Tu prazninu širom popularnošću ispunile su prvo svježe i vesele malvazije, dobar dio tržišta i žlahtine s Krka, a potom su svoje mjesto na samom vrhu, prvenstveno vrhunskom kvalitetom, pronašla plešivička vina. Drže ga i danas, no posljednjih godina sve je više zagorskih vina koja su vrlo, vrlo blizu. I to vrlo različitih tipova, a nema ni dovoljno boja u igraćim kartama da bismo vina i vinarije usporedili s asovima.

Svjetsku su slavu Zagorcima donijeli slatkiši. Predikatnim vinima u svijetu se proslavio Boris Drenški iz Pregrade pokraj Huma na Sutli. Nekoliko godina zaredom sakupljao je na najvećim svjetskim ocjenjivanjima zlatna priznanja za bočice pune nektara, pa na zidovima kušaonice njegove vinarije Bodren više nije bilo mjesta.

S te zapadne strane Zagorja vrlo su pouzdane vinarije Petrač i Vuglec Breg. Dijeli ih, ali i povezuje, samo nekoliko minuta šetnje pokraj vinograda, pa je obilazak ugodan izlet, a obje imaju poprilično bogatu paletu vina za različita jela. Istočnije, odnosno u Varaždinskoj županiji, vrlo fina vina imaju ekološke vinarije Bolfan Vinski Vrh iz mjesta Gornjaki u Hraščini te Kopjar u Podrutama nedaleko od Novog Marofa, a dobrim pjenušcima posljednjih godina pozornost na sebe svraća i vinarija Kota iz Gornje Batine pokraj Zlatara.

Zagorci danas imaju izvanredna vina za posebne prilike, kakva je i ovo uskrsno vrijeme. Pjenušac Rosalia extra brut vinarije Vuglec izvrstan je aperitiv. Proizveden je klasičnom metodom druge fermentacije u boci od crnog pinota i frankovke. Miriše proljetno, na jagode i maline, a bogatog je i trajnog okusa te dovoljno svjež za uskrsni doručak.

Petračeva Karizma, crnjak od cabernet sauvignona (70 posto) i merlota, iznimno je pouzdano vino s odličnim omjerom cijene i kvalitete. Stoji malo manje od 100 kuna i vrijedi svake lipe. Riječ je o veselom crnom vino koje se vrlo lako pije, a vrlo je daleko od banalnog i odlično će pristajati janjećem pečenju. Deserte, posebno čokoladne, zaokružit će fino neki Bodrenov slatkiš, a razveselit će se i onaj tko potraži Sokol, unikatno vino od istoimene autohtone sorte vinarije Sever iz Klanjca.

Vinarija Bolfan Vinski Vrh, pak, ima divnu kolekciju maceriranih bijelih vina, onih koja se rade tehnologijom proizvodnje crnih. Riječ je o višemjesečnoj maceraciji, odnosno namakanju kožica bobica u moštu, zahvaljujući čemu dobivaju jedinstvene arome i punoću, ali i prekrasnu jantarnu boju.

Novitet je veliki Traminac Primus Natura 2017., no za svaku su pohvalu i Naturini prethodnici, jantarna vina Tingo, također od traminca, te Aromano, od sivog. To su vina za uživanje uz razgovor, pa i cigaru nakon bogatog ručka. Ali prije kave, koja će gotovo svakom vinu "oteti" dio sjaja.

Suha, topla i mekana, srednjeg tijela i ugodne mineralnosti u izvrsnom je balansu.

Godinu dana odležavala je na morskoj dubini od 22 metra, u tišini i polumraku pod pritiskom, dok su je morske struje - vruje, neprestano njihale na temperaturi od sedam do 12 stupnjeva.

Malvazija Under the Sea iz 2017. vinarije Kabola punog je okusa i dugog aftertastea. Za razliku od Malvazije istog godišta koja je odležavala u podrumu u Kanedolu pored Momjana, ova limitirana edicija od 200 butelja zadržala je iznimnu svježinu.

Ostala je lijepe zelenkasto-žute boje, kristalno bistra i djelomično gusta. I dalje osvaja mirisima cvijeta bagrema, notama svježe jabuke, korice limete i lista mente. Suha, topla i mekana, srednjeg tijela i ugodne mineralnosti u izvrsnom je balansu. Izraženog intenzivnog okusa, harmonična i vrlo pitka, s notom breskve na aftertasteu…

Svježa je kao da smo je držali u hladnjaku, kaže Marino Markežić, vlasnik vinarije Kabola, koji je do sada u more u kavezima spuštao malvazije već četiri puta. I sa svakim vađenjem iz dubina otkrivaju se novi okusi.
Ovo je dobar način da provjerimo kvalitetu naše malvazije, da vidimo što nam vino govori nakon ovakvog tretmana, a i poseban je osjećaj kad je nakon godinu dana izvlačite iz dubine mora i kušate odmah na obali. Pravi užitak za nas vinare, a poseban je doživljaj i za naše goste, istinske znalce i ljubitelje vina, koji s radošću otkrivaju nove nijanse u malvazijama iz originalnih boca na koje su se ulovile školjkice, ističe Markežić.