Vinogorja

Izraelski arheolozi su saopćili kako su pronašli veliki drevni kompleks za proizvodnju vina, star oko 1.500 godina.

Kako je navedeno u gradu Javne u središnjem Izraelu pronađene su prese za grožđe, skladišta, peći za proizvodnju glinenih posuda i desetina djelića tegli.

Izraelska uprava za antikvitete je rekla kako to otkriće pokazuje da se tamo proizvodilo vino u bizantskom razdoblju, a procjenjuje se kako je vinarija mogla proizvesti dva milijuna litara vina godišnje.

Jon Seligman koji je rukovodio iskopavanjem je rekao kako je vino koje je tamo pravljeno bilo poznato kao vino "Gaza" i da se izvozilo širom regioje.

Bilo je to prestižno lako bijelo vino i kupovale su ga brojne zemlje oko Sredozemnog mora, uključujući Egipat, Tursku, Grčku i možda južnu Italiju, rekao je Seligman.

Vino, kako on tvrdi, nije bilo samo važno za izvoz i uživanje u drevna vremena već je bilo značajno što se moglo sigurno piti jer je voda često bila zagađena.

Marijan Arman još je 90-ih među prvim entuzijastima u Istri modernizirao svoj podrum i krenuo u suvremenu, kvalitetnu proizvodnju vina, danas proizvodi 16 etiketa, a Malvazija Grand Cru i Malvazija Rezerva šampionska su vina

Marijana Armana i njegovu obitelj posjetili smo na vrhuncu ovogodišnje berbe pa je vinogradima u okolici Vižinade vladala poprilična gužva. Kada se tome pridodaju i još uvijek brojni turisti koji dolaze u potrazi za vrhunskim vinom, jasno je da obitelj Arman ovih dana ima pune ruke posla. Vinogradi i podrum Marijana Armana nalaze se u Istri u zapadnom istarskom vinogorju, u neposrednoj blizini Poreča, točnije u selu Narduči.

Marijan Arman s kćerima Ines i Ninom nastavlja obiteljsku tradiciju koja traje otkada je pradjed podignuo prvi vinograd Malvazije. Na površini od 13 hektara posebna se pažnja daje autohtonim sortama Teranu i Malvaziji istarskoj. Malvazija istarska je vino koje je ovoj vinariji donijelo najviše nagrada. Višestruki je šampion na razini Hrvatske, dok je Malvazija Grand Cru dvije godine za redom bila okrunjena šampionskom titulom za najbolju mladu malvaziju u Istri. Slijedi ju Malvazija Rezerva kao pobjednik u kategoriji odležanih malvazija. Od crvenih vina ističe se Teran na koji su Istrijani posebno ponosni, a kojeg je također krasila titula najboljeg u Hrvatskoj. Teran Rezerva je ocijenjen najvišom ocjenom u talijanskom vodiču najboljih autohtonih sorti Vinibuoni. Osim na domaćoj vinskoj sceni, vina su nagrađivana u Italiji (Malvazija istarska, Teran i Chardonnay), Sloveniji (Muškat) i cijenjenom Decanteru (Malvazija istarska). Ukupno vinarija proizvodi 16 etiketa, od bijelih sorata - Malvaziju istarsku, Chardonnay, Sauvignon blanc i Muškat bijeli poluslatki, do crvenih: Terana, Cabernet Sauvignona, Merlota i Syraha. Tu su i dvije kupaže, najtraženije u vrijeme blagdana: Cuvee Superior od Terana, Cabernet Sauvignona i Merlota, i Cuvee Superior Blanc od Malvazije, Chardonnaya i Sauvignon blanca.
Arman

Iako je tradicija vinarstva u obitelji Arman vrlo dugačka, pravi razvoj ove vinarije dogodio se u devedesetima kada je Marijan Arman među prvim entuzijastima modernizirao svoj podrum i krenuo u suvremenu, kvalitetnu proizvodnju vina, a svojim je idejama otvorio i vrata cijeloj generaciji novih istarskih vinara koji su posljednjih godina smjestili Istru na prepoznatljivo mjesto, ne samo hrvatske, već i svjetske vinske mape.

Kako bi približili svoju ponudu sve brojnijim turistima u unutrašnjosti Istre, obitelj Arman je kao bitan dio svoje ponude uredila degustacijsku salu čiji izgled i kapacitet sugerira ekskluzivnost vinske ponude. Iz degustacijske sale širi se veličanstven pogled na vlastite vinograde, a otvorena terasa posjetiteljima pojačava doživljaj degustacije Armanovih vina.

Cjelokupnu ponudu možete naći i u njihovom Wine bar & shop-u "Arman" u Poreču, koji je sezonskog karaktera, a osmišljen je radi što bolje ponude turističkom tržištu.

Vrhunski opremljen podrum, bogatstvo asortimenta u vlastitim vinogradima, uložen trud , znanje, noviteti i nezaobilazna strast vlasnika, elementi su koji obećavaju svijetlu budućnost ovoj vinariji.
Obitelj posjeduje 13 hektara vinograda, a kapacitet podruma opremljenog modernom tehnologijom, na površini od 1600 m2, upućuje na dalekosežne planove širenja poslovanja.

Ekipa Mađarske je u Avignonu prvi put osvojila titulu svjetskog prvaka u degustaciji vina naslijepo i našla se ispred Belgije i Španjolske, priopćili su organizatori natjecanja.

Deveto izdanje natjecanja u organizaciji novinara lista La Revue des vins de France održano je ove godine u Avignonu u blizini obale Rhône, koja je poznata po dobrom grožđu za vino.

Svaka ekipa, sastavljena od nekoliko stručnih degustatora i trenera, morala je naslijepo identificirati šest vina i navesti sortu grožđa, mjesto i oznaku porijekla, godinu berbe i proizvođača.

Oni koji su se uspjeli kvalificirati tijekom prvog kruga degustacije, nastavili su natjecanje sa šest novih vina.
Mađarska ima veoma iskusan tim, koji je dugo sudjelovao na prvenstvima, rekao je urednik francuskog lista Denis Saverot.

Prema njegovim riječima, u Mađarskoj postoje brojna područja u kojima se proizvodi vino, a jedno od njih se služilo i na dvoru francuskog kralja Luja 14.

Na natjecanju su bile ekipe iz 27 zemalja, naveli su organizatori i dodali kako je najteže bilo identificirati jedno španjolsko vino, a najlakše jedno bijelo vino iz Austrije.

Francuska, koja je titulu osvojila u posljednja dva izdanja, ove godine je zauzela šesto mjesto.

Vinarija Vivoda, jedna od najstarijih rovinjskih obiteljskih vinarija, navršit će sljedeće godine 70 godina rada. Iako se obitelj Vivoda u prošlosti, uz vinogradarstvo, bavila i poljoprivredom, uzgojem stoke i sadnjom povrća, od toga su odustali prije petnaestak godina. Zanimljivo je da su Vivode, nakon što je s razvojem turizma počela rasti potražnja za voćem, postali poznati i po kvalitetnim breskvama. Međutim, od 2005. godine okrenuli su se samo proizvodnji vina, a danas imaju u vlasništvu oko 15 hektara vinograda s oko 60.000 loza.

Obiteljski biznis danas vodi Davor Vivoda, koji nas je dočekao u podrumu u samom centru Rovinja. Pogodnost je to koju nemaju baš sve vinarije u Istri pa je Davor Vivoda odlučio uz pomoć fondova EU-a modernizirati kušaonicu vina i cijeli podrum kako bi privukao što više turista, kojih u Rovinju ima u velikom broju čak i u prvim jesenskim danima. Osim što brojni turisti posjećuju kušaonicu vinarije Vivoda, obitelj je ovih dana zaokupljena i berbom, a prve naznake govore da bi ona mogla biti dosta uspješna.

Prošle godine je malvazija bila malo prejaka, a prvi rezultati govore da bi ove godine trebala biti taman. Naravno, još je prerano govoriti o završnom proizvodu, ali sve naznake su da bi ova berba trebala biti jako dobra, rekao je Davor Vivoda.

Osvrnuo se i na sedam desetljeća dugu tradiciju ove obiteljske vinarije za koju kaže da je u početku bila jedna od rijetkih vinarija na području Rovinja te da je u tih 70 godina pratila razvoj vinarske industrije koja je u proteklih desetak godina u Istri procvjetala.

Rovinj je u prošlosti više bio naslonjen na poljoprivredu i uzgoj voća i povrća pa smo tako i mi dugo kombinirali vinarstvo s poljoprivredom. No prije petnaestak godina odlučili smo se potpuno prebaciti na vinarstvo i mislim da smo pravilno odlučili, kaže Davor Vivoda i objašnjava da je, kao i u većini istarskih vinarija, najvažnije vino u njihovoj ponudi malvazija, koja čini otprilike 75 posto ukupne proizvodnje.

Vivodina malvazija je bijelo suho vino slamnato-žute boje sa zelenkastim odsjajem, voćnoga i cvjetnoga mirisa, s izraženim mirisom cvjetova bagrema, bazge i grejpa. Malvazija istarska berba 2020. pobjednik je Antonje 2021 u kategoriji bijelih vina proizvedenih modernom tehnologijom (86.33 bodova od 100). Od 2005. godine nosi oznaku Istrian Quality koja jamči svim ljubiteljima dobre kapljice vrhunsku kvalitetu.

Posebna priča stoji iza malvazije Sv. Euphemia, nazvane prema rovinjskoj zaštitnici, a u suradnji s Gradom koji je dizajnirao etiketu dobili su suglasnost da je predstavljaju kao izvorni suvenir Rovinja. Nakon maceracije i odležavanja 16 mjeseci u hrastovim bačvama, ima potpunost, osebujnost i dug vijek trajanja. Zlatnožute je boje, intrigantnog mirisa, naglašenih cvjetnih mirisa bagrema i vanilije koji se isprepliću s mirisima cvijeća, trava i začina, posebno lješnjaka i kore kruha. Davor Vivoda kaže da u proizvodnji kombinira tradicionalnu i noviju modernu tehnologiju proizvodnje vina, pazeći da se ne izgube obiteljska tradicija, kvaliteta i ekološki uzgoj. Vina dozrijevaju u inox bačvama, a najbolji primjeri malvazije i terana u barrique bačvama. U njima vino kvalitetnije dozrijeva, poprimajući intenzivnu boju i pojačane aromatične karakteristike, a onda se i posebno flašira.

Višestruko nagrađivana Vivodina vina prodaju se i izvan granice Hrvatske pa se tako mogu naći sve do Crne Gore, Češke, Mađarske, Austrije, Italije, Norveške, pa čak i u SAD-u.
Vivodina Malvazija istarska berba 2020. pobjednik je Antonje 2021 u kategoriji bijelih vina proizvedenih modernom tehnologijom.

Vlado Krauthaker, poznati vinar kutjevačkog vinogorja prije nekoliko godina je kao eksperiment posadio dvije parcele u pokusnom uzgoju crne sorte zinfandel, poznate u Dalmaciji kao crljenak, najviše ga ima u Kaštelima te na nekim otocima kao Šolta i dr. Zinfandel pod još nekim imenima sadi se u Italiji a naši doseljenici iz Dalmacije su ga donijeli i u SAD, Kalifornija, gdje se pokazao kao dobra sorta. Ima ga u Makedoniji i Bugarskoj ali pod drugim imenima.

Ove godine berba malo kasni, ali imamo puno manje grožđa, zbog u početku godine smrzavanja, kasnije leda i poslije suše u ljetu. U prosjeku je do 40% manje grožđa. Cijelo ovo kutjevačko vinogorje dugačko 17 km ima slične, jako smanjene prinose. Tako je i sa bijelim sortama koje su već pokazale odličnu kvalitetu, mošt je već pokazao fermentacijske arome i mislim da će to biti jako dobra godina koju ćemo moći dugo spominjati. Naravno kvantitet će biti manji ali zato će kvalitet biti odličan. Sada smo u eri berbe crnih sorti, mi smo jučer obrali sirah a danas beremo crljenak ili zinfandel, koji je ovdje posađen eksperimentalno u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu da se vidi koliko najsjevernije u kontinentu može ova sorta uspijevati. Berba 2019. je bila dobra i napravili smo odlično crveno vino, 2020. godine nismo uspjeli a ove 2021. godine uz manje prinose napravit ćemo dobro crveno vino. Pokušavamo, jer uz ovu promjenu klime može biti svašta - kaže Vlado Krauthaker koji za sada ne bi preporučio dalju sadnju zinfandela dok kroz više godina ne pokaže rezultate koji bi mogli biti meritorni za ocjenu isplativosti i kvalitete koja se može postići.

Znanstvenici su dokazali da je veliki dio te sorte porijeklom sa Šolte i iz Dalmacije. Za sada ga osim kod Krauthakera nigdje u kontinentalnoj Hrvatskoj nema.
Vino berbe 2019. bilo je odlično sa preko 14% alkohola i može konkurirati dalmatinskom zinfandelu jer mi imamo više kiselina nego u Dalmaciji, a te kiseline su bitne i baš me zanima kad nakon desetak i više godina praćenja dobijemo rezultate crvenog vina od zinfandela. Sav urod i vino od ove godine buteljirat će se kao sortno vino, a već unaprijed smo prodali i to Restoranu Zinfandel's Esplanada. Naime oni na svojoj Oleander terasi imaju posađen zinfandel, pa se onda na tom mjestu spajaju ponude dalmatinskog i našeg kontinentalnog zinfandela - dodaje Krauthaker zadovoljan ubranim grožđem koje se odmah vozi u vinariju na prešanje. Iskusni berači bili su vrlo vrijedni i brzo punili kašete s grožđem.

Za goste iz Dalmacije i predstavnike Hotela Esplanade koji su uz medije nazočili berbi zinfandela ručak je pripremio vinski kardinal Vlado Bauer koji se iskazao sa delicijama, a za piće je bilo ponuđeno desetak ponajboljih vina Vinarije Krauthaker.

Dalmacijavino treću godinu za redom organizira izlet u berbu grožđa za sve ljubitelje prirode, vina i druge namjernike koji žele provesti aktivan dan u najvećem dalmatinskom vinogradu u kojem se grožđe uzgaja stoljećima.

U subotu, 9. listopada od 9 sati, u vinogradu u Petrovom polju, najveća dalmatinska vinarija ugostit će one koji žele osjetiti autentično iskustvo berbe na jednoj od najljepših lokacija i biti dio jedinstvene vinsko-turističke priče koja iz godine u godinu raste. Prošle godine sudjelovalo je preko stotinu ljudi.

Dolaze nam i mladi i stari, obitelji s djecom, studenti, umirovljenici, cijeli planinarski klubovi... Ovo je događaj za sve generacije i vjerujemo da će postati dugogodišnja tradicija. Činjenica da nam se već druge godine vratilo jako puno onih koji su bili u prvom izdanju ide tome u prilog i govori da su Dalmatinska zagora i vina iskustvo koje treba ponuditi ljudima. Drago nam je što su prepoznali to kod nas i pozivam sve da nam se pridruže - poručila je Kristina Pinkert, direktorica vinarije Dalmacijavina.

Svi zainteresirani su dobrodošli, a organizirat će se i malo natjecanje! Naime, tko u tri sata ubere najviše grožđa, upravo od tih plodova dobit će vlastite personalizirane boce, označene njegovim ili njenim obiteljskim imenom koje će im biti uručene sljedeće godine kada vino odleži. Jer svaki Dalmatinac zaslužuje imati svoje vino! Za sve je osigurana i tradicionalna marenda - pršut i sir uz čašu dobrog vina te iskustvo više - turistički obilazak drniških atrakcija.

Za sudjelovanje je potrebno prijaviti se putem maila jematva@dalmacijavino.hr ili putem Facebook stranice Dalmacijavina. Prijave su otvorene do 5. listopada nakon čega će svi prijavljeni biti kontaktirani o detaljima izleta u berbu.

Kutjevačko vinogorje već je dugo sinonim za kvalitetu. Naročito je tako bilo nekad, na primjer u doba socijalizma, kada je na boci bilo dovoljno vidjeti oznaku kutjevačkog vinogorja i praktički ste imali jamstvo kvalitete. Međutim, svijet se kreće i stvari se razvijaju, broj vinara raste, raspon kvalitete varira i već dugo samo oznaka vinogorja na boci kupcu nije dovoljno jamstvo. Kupci su već u devedesetima povjerenje koje su imali u vinogorje predali brendu, pa su u to doba imena poput Enjingija ili Krauthakera postala novo jamstvo. U međuvremenu, tržišna je utakmica postala nesmiljena, stalno se pojavljuju novi vinari, rađaju se čak i nova vinogorja i na tržištu nastaje velika buka.

Ljubitelji vina imaju vlastita očekivanja, kao i stilove koje preferiraju, i više nisu zadovoljni samo s brendom jer brend, u pravilu, treba dodatno platiti, nego žele pronaći vina u sebi prihvatljivoj cjenovnoj kategoriji, a iz istog vinogorja odakle je brend u koji vjeruju. Tada dolazi do nezgodne situacije, jer nema načina da znate što očekivati u boci koju kupujete. Hoće li vino biti svježe ili zrelo, suho ili slatkasto, s potencijalom za čuvanje ili za brzu potrošnju, dobro ili loše? Sva ta pitanja ostaju neodgovorena pri pogledu na bocu. A ne mora biti tako. I uglavnom nije. Barem u većini zemalja s vinskom tradicijom poput Austrije, Italije, Francuske, i tako dalje.

Stoga je vjerojatno došlo vrijeme da se i jedno prestižno vinogorje poput kutjevačkog organizira na višoj razini. Nekadašnji sustav označavanja vina kao stolnog, kvalitetnog i vrhunskog, gdje vas majka država/partija svrstava u kategoriju po svojem nahođenju, odavno je degradiran i sasvim je izgubio smisao, zbog čega ga danas znatan broj vinara više niti ne koristi i treba tražiti nova rješenja. Austrija je, primjerice, prije nekoliko godina uvela piramidalni sustav u kojem su na dnu vina bez oznake porijekla koja su onda vrlo jeftina i namijenjena brzoj potrošnji, potom regionalna vina koja su stepenicu više, ali su stilski zapravo ista stvar kao i prva kategorija, zatim slijede takozvana village vina, to jest vina s oznakom vinogorja, što je rezervirano sa svježu kategoriju vina koja već postiže bolje cijene i servira se u restoranima i barovima.

Nakon njih dolaze takozvana premier cru vina (u Austriji erste lage) s obaveznom oznakom položaja na etiketi, a na kraju su, na samom vrhu, takozvana grand cru vina (u Austriji grosse lage), koja su obavezno single vineyard vina, s nazivom vinograda i položaja na etiketi. Svako vinogorje, odnosno vinari udruženi u udruge sami sebi određuju što se može naći pod kojom oznakom i tako si kroje budućnost. Ako si nametnu stroge kriterije, cijene će dugoročno biti više, ako nametnu labave, bit će zasigurno niže. Kutjevačko vinogorje jedno je od onih koje bi se u Hrvatskoj među prvima i s lakoćom moglo organizirati na sličan način.

Naime, zbog graševine koja prekriva najveći dio vinograda vrlo je lako dogovoriti pravila. Kada su u pitanju regije poput Dalmacije, s bezbroj sorti, stvari su već puno kompleksnije i sporije. Nadalje, kutjevačko vinogorje ima 30 berbi iza sebe od povratka demokracije u kojima je prikupljalo iskustvo o potencijalima vlastitih položaja i, u konačnici, o potencijalu vodeće sorte. Kada bi se organizirali poput Austrijanaca i pred kupce donijeli poštenu klasifikaciju koja bi vrijedila za sve, bez obzira na brend, tržište bi im sigurno bilo zahvalno i prodaja bi vjerojatno rasla. Ono što trebaju napraviti jest definirati koji su to položaji koji mogu proizvesti najvišu kvalitetu, zatim koji su stepenicu ispod njih, a koji su još stepenicu ili dvije niže. Naravno da će oni s dna piramide imati najniže cijene, ali, s druge strane, mogu imati znatno veće prinose i jako brz okretaj bez velikog troška dozrijevanja pa će u konačnici vinar zaraditi isto. Važno je samo da tržištu bez uvijanja i objasne kriterije za svaku od kategorija.
image

Osobna karta kutjevačkog vinogorja

Kutjevačko vinogorje proteže se po rebrastim obroncima južnih strana planina Papuk i Krndija i dijeli na četiri dijela. Gledano s istoka prema zapadu to su Čaglin, Kutjevo, Kaptol i Velika. Podno Krndije smjestili su se po količini hektara vinograda najmanji Čaglin i najveće Kutjevo, a podno Papuka smješteni su Kaptol i Velika. Cijelo vinogorje proteže se u dužini od oko 55 km, a pod proizvodnjom trenutačno ima oko 1300 ha vinograda, od čega na Čaglin otpada 20 ha, na Kutjevo oko 800 ha, na Kaptol oko 260 ha i na Veliku oko 240 ha. U cijelom vinogorju djeluju 464 proizvođača grožđa i vina, s udjelom od 15% od ukupne količine vina koja se u Hrvatskoj stavlja na tržište.

Graševina je najzastupljenija, ali se uzgajaju i brojne druge sorte, crne i bijele, kao što su chardonnay, rajnski rizling, sauvignon bijeli, pinot bijeli, pinot sivi, traminac, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, frankovka, zweigelt, portugizac i brojni drugi. Vinogradi su većim dijelom smješteni na blago nagnutim terenima nadmorske visine do 200 m, a drugi, manji dio se od 200 m proteže čak do 400 m nadmorske visine. U klimatskom pogledu kutjevačko vinogorje karakterizira blaga kontinentalna klima sa srednjom godišnjom temperaturom zraka od 10,4 °C. U vegetacijskom razdoblju padne 413 mm oborina, odnosno 55% od ukupne godišnje količine oborina, zbog čega je stradanje od suše vrlo rijedak slučaj. Tlo je pretežno ilovasto na matičnom supstratu kiselih trošnih stijena. Na nižim pozicijama je veći udio humusa pa se tamo uzgajaju vinogradi s većim prinosima za masovnu potrošnju dok je na višim položajima humusa vrlo malo ili ga uopće nema, a raste udio stijena i pijeska i to su pozicije za vinograde s manjim prinosima i za vina više kvalitete.
image

Čaglin (20 ha)

Najmanje poznati dio kutjevačkog vinogorja široj je javnosti sasvim nepoznat, prije svega zbog male količine vinograda i vinarija koje se tamo nalaze, a osim toga je i izvan ruke putnicima namjernicima koji dolaze cestom uz obronke Papuka iz Požege za Kutjevo, jer čaglinski vinogradi dolaze tek nakon Kutjeva, pa osim što su veličinom od malog značenja, na neki su način i izvan vidokruga posjetiteljima vinogorja.

Kutjevo (800 ha)

Najveći količina vinograda koncentrirala se u neposrednoj blizini oko gradića Kutjevo, od čega otprilike polovica otpada na vinariju Kutjevo d.d. U ovom dijelu vinogorja smjestila se većina najznačajnijih položaja od kojih navedeni u nastavku zaslužuju da ih se istakne.

Bektež

Važan položaj smješten istočno od grada Kutjeva na kojem su među ostalim smješteni vinogradi vinarija Josipović, Lukačević, Tandara i Čamak. Vinarija Lukačević poznata je po cjenovno pristupačnom brendu Vallis Aurea koji se može naći u trgovačkim lancima diljem naše zemlje. Graševina je okosnica, ali značajan im je i merlot. Vinarija Josipović proslavila se sjajnim pjenušcima Jazz i Tango. Prvi je od graševine i rajnskog rizlinga, a drugi, ružičaste boje, od pinota sivog. Osim toga, poznati su po pouzdanoj graševini i jednom od najboljih kutjevačkih cabernet sauvignona. Vina vinarije Čamak čest su izbor restorana od Dalmacije do Zagreba, zahvaljujući pristupačnim cijenama i živim i elegantnim sortnim vinima, osobito od chardonnaya, graševine i pinota bijelog. Vinarija Tandara poznata je po vinima s izvrsnim omjerom cijene i kvalitete, osobito u razredu vina pakiranih u litrenu bocu, gdje isporučuje kvalitetu inače rezerviranu za butelje. Kod bijelih sorti okosnica im je graševina i rajnski rizling, a kod crnih cabernet sauvignon, merlot, pinot crni i frankovka.

Kutjevo (Vinkomir, Rosenberg, Mačevo brdo)

U granicama grada Kutjeva neki su od najvažnijih vinogradarskih položaja vinogorja, od kojih se tri posebno ističu kao tri potencijalna grand crua. Prije svega veličinom i značajem položaj Vinkomir, koji je gotovo u cijelosti pod kontrolom vinarije Kutjevo d.d., zatim Mačevo brdo, gdje su vinogradi važnih vinarija kao što su Mihalj, Baron i Mijatović te na kraju manji položaj Rosenberg, najpoznatiji po vinogradima vinarije Krauthaker. Na najvišim pozicijama položaja Vinkomir rađa se grožđe za najnagrađivanija vina vinarije Kutjevo d.d., ona od ledenih i izbornih berbi, odabiru se sekcije za vrhunsku graševinu i za cabernet sauvignon. Na nižim pozicijama pretežno se uzgaja graševina, ali se mogu naći i ostale sorte iz portfelja vinarije, poput chardonnaya, merlota i drugih. Vinarija Mihalj je najznačajnija za položaj Mačevo brdo. Na tom položaju uzgajaju svoje graševine koje podvrgavaju strogim zelenim berbama radi smanjenja prinosa i od koje dobivaju vino čiji se životni vijek može mjeriti u desetljećima. Osim toga, na istim pozicijama uzgajaju jedan od najboljih slavonskih merlota. Na Mačevu brdu su i vinogradi još dva važna kutjevačka vinara; Baronice (vinarija Baron) i Mijatovića. Široj su javnosti manje poznati, a zapravo u razredu svakodnevnih vina proizvode vina odličnog omjera cijene i kvalitete. Vinarija Krauthaker na položaju Rosenberg uzgaja chardonnay za jedno od najvažnijih vina iz svog portfelja, Chardonnay Rosenberg.
image

Mitrovac

Na položaju Mitrovac je visoka koncentracija kvalitete. Većina vinarija koja ima ovdje vinograde posebno označava vina s oznakom Mitrovac i prodaje ih kao premium proizvod, stoga se Mitrovac nameće kao potencijalni pretendent na grand cru status. Položaj je najpoznatiji po graševinama, koje kada dolaze odavde, znaju imati više tijela i zreliji karakter od standardnih svježih graševina. Na Mitrovcu vinograde uzgajaju Adžić, Krauthaker, Miličević, Mitrović, Perak, Tepeš, Zorić, Galić i Enjingi, a na tržište pod imenom položaja plasiraju ih Krauthaker i Perak. U obje vinarije riječ je o graševinama, perjanicama vinarija, to jest najambicioznijim vinima iz portfelja. Vinarija Miličević na istom položaju uzgaja sortu traminac za jedno od najboljih hrvatskih desertnih vina.
image

Venje

Položaj Venje proslavila je vinarija Enjingi s istoimenim vinom, kupažom više sorti, koje je osvojilo prvi važni internacionalni trofej za jedno hrvatsko vino. Osim vinarije Enjingi koja na Venju uz bijele sorte graševinu, rajnski rizling, traminac, sauvignon i sivi pinot uzgaja i crne zweigelt i pinot crni, tu su sa svojim vinogradima još i vinarije Sontacchi, Adžić, Hora, Galić i Majetić. Ključne sorte vinarije Sontacchi su graševina, pinot crni i cabernet franc, od kojih posljednji na Venju pokazuje osobito dobre rezultate. Općenito, bijela vina s Venja karakterizira visoka zrelost i punije tijelo u odnosu na standardna vina, a crna visoka koncentracija i dobra ravnoteža između zrelosti i snage. Venje je svakako položaj za visoke domete koji zaslužuje grand cru status.
image

Hrnjevac

Još jedan položaj koji je proslavila vinarija Enjingi s kojeg dolaze neka od njihovih najpoznatijih vina poput graševine i rajnskog rizlinga. Vino obilježava dubina i mineralnost, kao i puna zrelost. Najznačajnije vino s Hrnjevca danas je vjerojatno Graševina Hrnjevac vinarije Adžić. Riječ je o perjanici vinarije punjenoj u zasebnu bocu s istaknutim nazivom vinograda i ujedno jednoj od najboljih graševina tog vinogorja. Na Hrnjevcu su i neki od vinograda vinarije Kutjevo d.d. Hrnjevac bi po potencijalu za kvalitetu svakako trebao stajati visoko pri dodjeli neke buduće oznake, lokalnom pandanu za grand cru.
image

Lukač

Manje poznat položaj u neposrednoj blizini zvučnijih Hrnjevca i Vetova, na kojem vinograde uzgajaju vinarije Bodegrajac i Perak. Mjesto Lukač poznatim je ponajviše učinila vinarija Galić koja je prije gradnje svog novog i aktualnog podruma, tamo posjedovala onaj iz kojeg su izlazila vina koja su osvojila svaki kutak domaćeg tržišta, kao i nekoliko izvoznih. Međutim, tamo nisu uzgajali vinograde. Vinarija Perak kao svoje premium vino ističe graševinu s Mitrovca, a vinarija Bodegrajac miješa vina s Lukača s onima koje su dobili u svom drugom vinogradu na Mitrovcu. Stoga, zasad ne znamo koji su istinski potencijali ovog položaja i za njegovu bi nominaciju među elitu trebalo pričekati neka single vineyard vina kako bi se mogla procijeniti realna kvaliteta.

Vetovo

Iznimno važan položaj za kutjevačko vinogorje na kojem su vinogradi brojnih značajnih vinarija, kao što su Jakobović, Pavić i Soldo, koje su i smještene u istoimenom mjestu te vinarije Kutjevo d.d. i Galić. Vinarija Soldo posjeduje impresivne vinograde na strminama koje gledaju na Zlatnu dolinu i iz kojih dolaze vina izvrsne kvalitete, osobito ona od bijeli sorti graševina, chardonnay, traminac, pinot sivi i manzoni. Široj javnosti manje poznata vinarija Pavić fokusirana je na graševinu, a vinarija Jakobović, najpoznatija vetovska vinarija s dugom tradicijom i širokim rasponom bijelih i crnih vina u portfelju, najbolja je s bijelim vinima od graševine, pinota sivog i chardonnaya. Teško je reći zaslužuje li Vetovo status prestižnog položaja u ovom trenutku, jer veće vinarije Galić i Kutjevo d.d. ne stavljaju na tržište single vineyard vino s tog položaja, a ostale vinarije sa svojim vinima još nisu dovoljno prisutne na širem tržištu.
image

Kaptol (260 ha)

Značajan dio kutjevačkog vinogorja otpada na područje Kaptol i, sukladno tome, važnost mu je velika. Međutim, nije samo ozbiljnija količina hektara razlog za značaj ovog područja, nego i vina koja dolaze odavde. Radi se redom o vinima koja izazivaju interes javnosti i koja zasigurno posjeduju potencijale za izvrsne single vineyard pozicije. Područje Kaptol smjestilo se ispod Papuk planine i njenog parka prirode. Padine mogu biti prilično strme, udio kamena u tlu je veći i tlo je škrtije, što pogoduje kvaliteti. Priličan izazov vinogradarima pričinja divljač iz obližnjih šuma i posljedična šteta koju zna učiniti.

Podgorje

Interes za položaj Podgorje naglo se pojavio otkad je vinarija Krauthaker baš taj položaj odabrala za svoje nove vinograde i ujedno vinograde od kojih jako puno očekuje u budućnosti. Vinogradi vinarije Krauthaker penju se visoko podno Papuka, sve do 400 metara nadmorske visine, gdje su zasadili veći vinograd pinota crnog. Samo malo niže nalaze se vinogradi graševine, koja pokazuje drugačije lice od onih s Mitrovca, Hrnjevca ili Venja, značajno je življa, a posjeduje jednaku dubinu i kompleksnost. Na istom položaju raste chardonnay vinarije Galić, jedan od najprestižnijih chardonnaya u Hrvatskoj danas, a također s izvrsnom očuvanom svježinom i mineralnošću. U današnje doba globalnog zagrijavanja zbog toga bi takvi položaji mogli postati ozbiljan zalog za budućnost.
image

Kaptol

Na položaju Kaptol čak tri vinarije rade vrlo ozbiljna vina s potencijalom za čuvanje. Radi se o vinarijama Kaptol, Bartolović i Galić. Vinarija Kaptol uzgaja veći broj sorti, od kojih se dva vina osobito ističu. Solidna Graševina izvanrednog omjera cijene i kvalitete, i crni Cuvee od sorti cabernet franc, cabernet sauvignon i merlot, vino izvrsne kvalitete, sasvim ravnopravne sličnim kupažama iz najpoznatijih svjetskih regija za te sorte, poput Bordeauxa ili Toskane. Zatim su blizu vinogradi vinarije Bartolović, na čak 400 m nadmorske visine, na kamenitom i pjeskovitom tlu, s potencijalom za najvišu kvalitetu. Konačno, s ovih pozicija i vinarija Galić odvozi grožđe u svoju kutjevačku vinariju i radi neka od ambicioznijih vina Hrvatske.
image

Velika (240 ha)

Na području iznad mjesta Velika svi su vinogradi okruženi šumom, penju se iznad 300 m nadmorske visine i uranjaju u Papuk planinu. Tlo je vrlo slično kao i na obližnjem Kaptolu, i vrlo je pogodno za crne sorte, ali i graševinu te neke druge bijele sorte. Dva najznačajnija položaja su Šage i Radovanci.

Radovanci

Radovanci, praktično produžetak mjesta Velika, položaj je na kojem je svoje prve vinograde zasadila vinarija Galić, koji su u međuvremenu stasali i dali neka od najljepših vina Slavonije. Poput Graševine Leon, desertnog vina od izborne berbe prosušenih bobica ili Sauvignon blanca, vina koje je prvo skrenulo pozornost javnosti na tu kutjevačku vinariju. Prvobitno je bio plan da se i vinarija sagradi na ovom iznimnom položaju, na nadmorskoj visini od preko 300 m, ali se zbog raznih okolnosti to ipak dogodilo u mjestu Kutjevo.
image

Šage (Velika)

Položaj Šage zapravo je dio veličkih vinograda, smješten iznad 300 m nadmorske visine, a pozornost na njega skrenula je vinarija Perić, koja na njemu uzgaja grožđe za svoje najprestižnije vino. Tlo je kamenito i pjeskovito, kao i u drugim dijelovima Velike i Kaptola, tek s malo ilovače i vinogradi su okrenuti jugu i upijaju sunce cijeli dan. Zbog toga je vinarija Perić tamo zasadila pretežno crne sorte, ponajviše merlot, zatim cabernet sauvignon i syrah, uz manji nasad graševine. Rade monosortna vina od tih sorata, međutim, perjanica vinarije je crni blend Šage nazvan prema položaju.